MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 121 | I BI ŽIVOT...
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 121
Planeta Br 121
Godina XXI
Januar - Februar 2025.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 121
Jan. 2025g
Br. 119
Sept. 2024g
Br. 120
Nov. 2024g
Br. 117
Maj 2024g
Br. 118
Jul 2024g
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

TEMA BROJA

 

Z.Š.

I bi život... / Himalaji

Upornost lepih biljaka

 

 

Tekuće klimatske promene sve više utiču i na ekosisteme visokih planina, što potvrđuje pronalazak biljaka na neverovatnim nadmorskim visinama, gde ranije nije bio moguć život ni lišajeva. Istraživači su u severozapadnom delu Indije, na planini Šukule II, koja je deo Himalajskog platoa, pronašli čak šest novih vrsta biljaka. Na nadmorskoj visini od 6150 m pronađene su vrste sa latinskim nazivima Draba alshehbazii, Draba altaica, Ladakiella klimesii, Poa attenuata, Saussurea gnaphalodes i Waldheimia tridactylites.

Tema Broja

Draba alshehbazii pripada rodu Draba I porodici kupusnjača, а prepoznatljiva je po svojim rozeta listovima. Raste u zbijenim busenima zbog očuvanja toplote, i sposobna je da trpi jako UV zračenje i manjak vlage. Ima male cvetove sa četiri latice i jak koren, čime doprinosi sprečavanju erozije. Dostiže do 2 cm visine i do 5 cm u dijametru.

Tema Broja

D. alshehbazii

Istog roda i iz iste porodice je Draba altaica, višegodišnja biljka koja se, osim na Himalajima, može naći u Sibiru i na Arktiku. Ove male zbijene biljke sa niskim kompaktnim izdancima, imaju sićušne, često dlakave sive listove. Cvetaju malim žutim i belim cvetovima, a kao i kaktusi u pustinjskim uslovima, imaju sposobnost skladištenja vlage i smanjenog ispravanja. Raste u visinu od 2-8 cm, prečnika od 1-5 cm. Glavni koren je vretenastog oblika sa brojnim bočnim korenovima, što pomažu biljci da se učvrsti na stenovitom tlu i da dođe do vode duboko ispod površine.

Tema Broja

D. altaica

Još jedna od kupusnjača je Ladakiella Klimesii. Ova endemska vrsta ograničena je na zapadnu Tibetansku visoravan, uključujući istočni Ladak, u Indiji, i zapadni Tibet, u Kini. Takođe je malog rasta od 1-3 cm i prečnika od 2-10 cm. Naseljava subnivalne zone u blizini snežne linije i odlikuje je jedan glavni nerazgranati koren, sa nekoliko bočnih manjih.

Tema Broja

L. klimesii

Poa attenuata je višegodišnja trava iz porodice trava koja varira rastom od 3-30 cm i formira guste busene sa adventivnim korenovim sistemom, a raste na različitim tipovima terena, uključujući kamenite stepe, suva korita reka, umerene travnjake i alpske padine. Ono što je posebno izdvaja u odnosu na ostale biljne vrste nađene u Ladaku je proizvodnja velikih količina semenja koje se širi vetrom.
Predstavnik roda Saussurea iz porodice nebogradnih biljaka, Saussurea gnaphalodes je višegodišnja biljka guste i grmolike strukture sa jednostavnim, uskim i dlakavim listovima. Najčešće cveta belim ili ljubičastim cvetovima koji su skupljeni u cvasti. Gusti listovi imaju sposobnost čuvanja vlage, a biljka je izuzetno otporna na UV zračenje, te zauzima osunčane padine na visinama od 3000 m pa naviše. Zahvaljujuči jakom glavnom korenu iz koga se granaju stabljike, ni jaki himalajski vetrovi joj ne mogu ništa, već samo raznose semena. Dostigne najviše 6 cm visine.

Tema Broja

P. attenuataaica

Iz porodice nebogradnih biljaka je i Waldheimia tridactylites koja je možda i najlepša od svih navedenih. To duguje svojim cvetovima nalik kamilici. I ona je malog rasta, najviše do 5 cm. Odlikuje je debeli i drvenasti rizom, koji nosi brojne polegle grane i nekoliko korenova. Rasprostranjena je u kontinentalnim planinskim regionima od Kazahstana do Mongolije gde „obožava“ šljunkovite i stenovite terene. Listovi su joj sitni i dlanasto deljeni, a cvetovi sa nijansama bele, žute i ljubičaste boje. Odlikuje je kratak vegetativni period i važan je izvor hrane za biljojedne planinske životinje.

Tema Broja

W. tridactylites

Istraživači su utvrdili da tlo na kom su pronađene ove biljke, i pored surovih uslova, obiluje nitratima, amonijakom i fosfatima, što je i omogućilo vegetaciju. Hemijskim analizama je utvrđeno da samo dve vrste, Waldheimia tridactylites i Saussurea gnaphalodes, proizvode slobodne šećere i fruktoze, što ukazuje na njihovu izuzetnu sposobnost adaptacije. Izmereno je da godišnja temperatura tla na kojim nove vrste rastu, iznosi u proseku od -8,7 stepeni Celzijusa, sa minimumom od -36 do maksimuma od 28,2 stepeni. Zanimljivo je da je 15. juna 2012. godine izmeren maksimalni dnevni temperaturni raspon od neverovatnih 42,4 stepeni Celzijusa (minimum -14,1 C, a maksimum 28,3 C). Trajanje sezone vegetacije u vazduhu iznosi 82, na površini 88, a na tlu 89 dana. Merni instrumenti izmerili su vlažnost tla tokom ove sezone od 16,2%, a zanimljivo je da sve padavine iznad 5800 m nadmorske visine u ovoj regiji dolaze u obliku snega i to tokom čitave godine.

Tema Broja

S. gnaphalodes

 

 

Z.Š.

 

 


Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 121
Planeta Br 121
Godina XXI
Januar - Februar 2025.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2025 PLANETA