MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 121 | I BI ŽIVOT...
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 121
Planeta Br 121
Godina XXI
Januar - Februar 2025.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 121
Jan. 2025g
Br. 119
Sept. 2024g
Br. 120
Nov. 2024g
Br. 117
Maj 2024g
Br. 118
Jul 2024g
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

MIKOLOGIJA

 

Tekst i fotografije: I. Hadžić

Gradski šampinjon Agaricus bitorquis (Quel) Sacc

Jača od asfalta i betona

 

Gljiva u narodu poznata kao gradski šampinjon raste u gradskim sredinama pored utabanih zemljanih staza, na tvrdoj podlozi, u periodu od maja do oktobra meseca. Agaricus bitorquis je po načinu ishrane, kao i sve druge vrste šampinjona - saprob.

MIKOLOGIJA

MIKOLOGIJA

Skadarlija, Beograd, 9 septembra 2009.

Oblik šešira u ranom stadijumu je nepravilan zbog probijanja tvrde podloge, da bi kasnije šešir formirao okrugao oblik prljavo bele boje prečnika do 10 cm, sa blagim udubljenjem u sredini, i često sa komadićima zemlje na njemu. U ranoj mladosti listići su sivi, kasnije crvenkasti, i na kraju čokoladno-smeđi. Listići su tanki i ne dodiruju dršku. Spore su u masi čokoladno-smeđe, eliptične, prosečne veličine 5.1-6.3 x 4.4-5.3μ. Drška je jaka, duga do 6 cm, pri dnu sužena, bele je boje, ispunjena. Gradski šampinjon ima dvostruku suknjicu. Kada ovoj (velum partiale) pukne, mogu se videti dve suknjice koje su okrenute naviše. Po ovoj osobini, gradski šampinjon se bitno razlikuje od drugih vrsta iz roda Agaricus. Na preseku, meso šampinjona blago crveni, čvrste je strukture, prijatnog mirisa i lepog ukusa. Agaricus bitorquis raste u umerenom klimatskom pojasu na svim kontinentima.
Naučnim istraživanjima potvrđeno je da gljive iz roda Agaricus, kao što su Agaricus bisporus, A. brasiliensis, A. campestris sadrže u sebi puno aktivnih komponenti, koje imaju ulogu u prevenciji oštećenja DNK ćelija, smanjuju nivo glukoze u krvi, snižavaju nivo holesterola, i u prevenciji nazeba i gripa. Recimo, u plodonom telu A. bisporus ima  12 puta više antioksidansa nego u zrnima pšenice.
Gradski šampinjon svojim nežnim telom pri izrastanju iz zemlje razbije asfaltnu podlogu na putu, tartan stazu na stadionu, čak i beton. U literaturi je zabeleženo da ova gljiva ima snagu od 7 atmosfera, što je jednako pritisku u gumama teretnog kamiona od 10 tona. Za nju je karakteristično da ne raste u kolima, već se najčešće javlja u „gnezdu” gde zna da se razvije i po 15-20 komada.

MIKOLOGIJA

Listići su u ranoj fazi sivi

MIKOLOGIJA

Kasnije dobijaju boju crvenog vina

MIKOLOGIJA

Na kraju su čokoladne boje

MIKOLOGIJA

1) Postupak uzimanje spora 2) Spore u masi 3) Pojedinačni izgled spora pod mikroskopom

Morfologija:

Odnos listića i drške i položaj suknjice na dršci

MIKOLOGIJA

Listići slobodni, ne dodiruju dršku

MIKOLOGIJA

Suknjica okrenuta nagore

MIKOLOGIJA

Gradski šampinjon na izložbi Mikološkog društva Srbije, 2012. godine.

 

Tekst i fotografije: I. Hadžić


 

 


 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 121
Planeta Br 121
Godina XXI
Januar - Februar 2025.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2025 PLANETA