MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 121 | I BI ŽIVOT...
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 121
Planeta Br 121
Godina XXI
Januar - Februar 2025.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 121
Jan. 2025g
Br. 119
Sept. 2024g
Br. 120
Nov. 2024g
Br. 117
Maj 2024g
Br. 118
Jul 2024g
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

MEDICINA

 

Gordana Tomljenović

MEDICA i COMPAMED 2024

Kuda ide zdravstvo

 

MEDICINA

Sajam Medica, Diseldorf 2024.

Na najvećem svetskom medicinskom sajmu u Diseldorfu, sredinom novembra, bilo je 5.800 izlagača iz 72 zemlje sveta - uključujući svetske tehnološke lidere, ali i 60 startapova - koji su svoje haj-tek proizvode predstavili pred oko 80.000 učesnika iz 165 zemalja. Izlagači iz Srbije pojavili su se na osam različitih tematskih štandova Sajma

 

 

 

Duže od pola veka, najveći svetski sajam medicinske tehnologije i opreme, MEDICA, svake godine nastavlja da iznenađuje unapređenjima i inovacijama u oblasti medicine i zdravstva, kontinuirano držeći korak s vremenom i obezbeđujući razmenu znanja i uspostavljanje dragocenih profesionalnih kontakata. I ove godine, pod radnim naslovom “Kuda ide zdravstvo”, na ovo pitanje je svojim učešćem odgovorilo na hiljade industrijskih stručnjaka iz kompletnog medicinskog lanca, predstavljajući inovacije u ambulantnom i kliničkom lečenju pacijenata i novine u sektoru snabdevača medicinskom opremom.
Od 11. do 14. novembra, ove godine je na sajmu u Diseldorfu (Nemačka) bilo 5.800 izlagača iz 72 zemlje sveta, uključujući svetske tehnološke lidere, ali i 60 startapova - koji su  svoje haj-tek proizvode predstavili pred oko 80.000 učesnika iz 165 zemalja. Izlagači su bili grupisani u pet oblasti: medicinske tehnike i uređaja, digitalnog zdravlja, laboratorija i dijagnostike, fiziotehnike i proizvoda za jednokratnu upotrebu. U širokom spektru njihovih inovativnih proizvoda našle su se i robotske aplikacije za podršku najsloženijim hirurškim intervencijama, ali i nov sistem pogona koji može da se ugradi u većinu bolničkih kreveta, kao i brojni zdravstveni gedžeti.
Sastavni deo MEDICA dešavanja bili su i stručni forumi i konferencije: Inovacioni forum, Zdravstveni IT forum, LabMed forum, Tech forum i Econ forum (o zdravstvenoj politici i ekonomiji u kontekstu digitalne transformacije zdravstva), kao i tri konferencije koje su se, između ostalog, bavile medicinom u sportu, i vojnom i medicinom prirodnih katastrofa.
Uporedo sa glavnom, u prateću COMPAMED sajamsku manifestaciju uključilo se 750 izlagača, koji su svoja specijalistička znanja i proizvode ponudili u pet pojedinačnih oblasti: proizvodnja i uređaji (komponente, delovi, proizvodni procesi), usluge i saveti (istraživanje, razvoj), materijali (plastika, staklo, keramika, metali, kompozitni materijali, lepkovi, pakovanja), Micro Tech (mikrokomponente i mikrofluidi) i IT u medicinskoj tehnici (razvoj i održavanje softvera za medicinske uređaje). I ovaj deo izložbe pratio je specijalizovani program, tj. COMPAMED haj-tek forum i COMPAMED forum snabdevača, koji su se svaki u svom sektoru bavili temama kao što su veštačka inteligencija, robotika i automatizacija, razvoj mikrotehnologije i novi materijali.

MEDICINA

SkyLabs holter u obliku prstena

Gedžeti – hit sajma

Oblast “Digitalnog zdravlja” privukla je veliku pažnju posetilaca ovog sajma, a u okviru nje Izložba nosivih tehnologija (gedžeti), kao i kompletan MEDICA start-up park, koji omogućava mladim kompanijama da predstave svoje inovativne ideje i proizvode. U ovogodišnjem, 13. po redu takmičenju startapova, najbolje se plasirao francuski Robeaute, sa novorazvijenim mikrorobotom za neurohirurške procedure, dok je Svetski kup za inovacije u zdravstvu osvojio britanski Samphire Neuroscience, sa slušalicama koje deluju na neuronske mreže mozga kako bi ublažile menstrualni bol i simptome predmenstrualnog sindroma.

MEDICINA

MEDICINA

Gadžeti - zdravlje u telefonu

“Bolnica budućnosti” je relativno nov segment programa u okviru MEDICA sajma. Ova specijalna izložba uvedena je prošle godine, a ovog puta je imala fokus na digitalno umrežavanje i saradnju putem telemedicine u bolničkim mrežama. Korejsko udruženje medicinskih uređaja (KMDA) na toj izložbi je predstavilo digitalne inovacije za brzu dijagnostiku pacijenata, koje koriste i softver zasnovan na veštačkoj inteligenciji.
Veliku posetu zabeležila je i sajamska zona označena kao “Automotivno zdravlje”,  osmišljena u saradnji sa Inovacionim institutom iz Frankfurta (Nemačka), u kojoj su prikazani brojni senzori i druge ugradne funkcije za automobile koje omogućavaju bezbednu i zdravu vožnju. Već uobičajeni sistemi za detekciju zamora vozača samo su jedan od takvih primera, a očekuje se primena i mnogih novih sistema za automatsko otkrivanje rizika za moguće vanredne situacije na osnovu merenja vitalnih podataka vozača, s ciljem da se izbegnu mnoge saobraćajne nesreće.

Sajam MEDICA je, sve u svemu, i ove godine pružio uvid u aktuelne teme zdravstvenog sektora, posebno njegove digitalne transformacije, kao što je rastući značaj međusobno povezanih modela zdravstvene zaštite. Fokus je takođe bio na sistemima podržanim veštačkom inteligencijom, robotskim rešenjima i konceptima za hitno rešavanje nedostatka kvalifikovanih radnika. Među inovacijama koje su predstavljene na sajmu bile su i robotske aplikacije za pomoć u najkompleksnijim neurohirurškim procedurama, ili ortopedskim operacijama, uključujući i zamenu kuka. Novost je takođe bila alatka zasnovana na veštačkoj inteligenciji za automatsko dokumentovanje medicinskih podataka, zatim niz brzih testova za dijagnostikovanje širokog spektra zaraznih bolesti, kao i medicinski sertifikovani pametni sat za jednostavno merenje krvnog pritiska, ili aparat za merenje nivoa šećera u krvi bez ubadanja.

Izlagači iz Srbije

Izlagači iz Srbije pojavili su se na osam različitih tematskih štandova Sajma. Veteran među njima je kragujevačka kompanija “Prizma”, proizvođač kućne i profesionalne medicinske opreme, koja u Diseldorfu izlaže već 23 godine za redom, i koja je ove godine predstavila svoj prenosivi koncentrator kiseonika, PRIZMA 02.

MEDICINA

Razvojni inženjer Prizme, Sava Maksimović, sa prenosivim koncentratorom kiseonika

Kiseonička terapija je spasonosni lek za osobe sa različitim oboljenjima u kojima, zbog oštećenja plućnog tkiva, dolazi do sniženja nivoa kiseonika u krvotoku, a najčešće je reč o hroničnoj opstruktivnoj bolesti pluća, astmi, poremećaju disanja u spavanju, plućnoj emboliji, srčanoj slabosti...  Za terapiju kiseonikom u kućnim uslovima obično se koristi koncentrator, električni uređaj koji iz sobnog vazduha koncentriše kiseonik, istovremeno uklanjajući azot, te pacijentu isporučuje gotovo čist kiseonik (85-95 odsto). “Prizma” u svojoj ponudi već ima koncentrator veličine noćnog ormarića, ali je sad predstavila i portabilni uređaj namenjen kretanju van kuće, za odlazak na posao, u šetnju ili na putovanje. Prenosivi koncentrator teži svega dva kilograma, napaja se litijumskom baterijom i može da se koristi i tokom putovanja avionom (uz određene procedure aviokompanija). Za isporuku kiseonika, PRIZMA 02 koristi nosnu kanilu i pulsni dozer zasnovan na inteligentnoj tehnologiji. 
Prema rečima Save Maksimovića, razvojnog inženjera “Prizme”, kompanija očekuje da već početkom naredne godine za ovaj proizvod dobije sertifikat Evropske unije (EU) po evropskoj regulativi za medicinske uređaje, MDR (Medical Device Regulation), kojom se definišu zahtevi koje proizvođač mora da ispuni da bi svoje medicinske uređaje mogao da prodaje u Evropi. “Prizma” će tako biti među prvim kompanijama koje za ovu vrstu uređaja imaju MDR sertifikat.

MEDICINA

Predstavnici kompanije Dunavplast (SHARPS)

MEDICINA

HARPS kontejneri Dunavplasta

“Dunavplast Korp”, vodeći srpski proizvođač zdravstvene opreme od plastičnih materijala, ove godine je na MEDICA izlagao četvrti put za redom, i to primarno svoj asortiman kontejnera za oštre predmete (upotrebljene igle, staklo, razne infektivne oštrice) pod imenom SHARPS. Ova kompanija iz Inđije ima sopstveni proizvodni pogon, između ostalog i za široku paletu SHARPS proizvoda, u vidu različitih zapremina, oblika i boja. Pored opreme namenjene medicinskim laboratorijama, kao i drugih proizvoda koji se svakodnevno koriste u sektoru zdravstva (bubrežnjak za instrumente, medicinska lopata, i drugo), “Dunavplast” je ovog puta posetiocima sajma prikazao tri nova proizvoda iz SHARPS palete: kontejner za oštre predmete zapremine 10 litara, kao i dve tacne za kontejnere u okviru pomoćnih proizvoda koji omogućavaju zdravstvenim radnicima lakši i bezbedniji rad sa oštrim predmetima u blizini pacijenata.
Prema rečima Dragane Heror, finansijskog direktora kompanije, na tržištu postoji brojna konkurencija, ali je interesovanje za proizvode “Dunavplasta” veliko, zahvaljujući prepoznatljivom kvalitetu njihovih proizvoda, unapređivanju ponude u skladu sa potrebama kupaca i rigoroznom testiranju i sertifikaciju proizvoda prema relevantnim standardima, u laboratorijama u Francuskoj i Nemačkoj. Takođe, “Dunavplast” kontinuirano prati trendove u industriji te naša sagovornica napominje da ih veoma raduje to što je sajam MEDICA 2024. nedvosmisleno pokazao sve veću potražnju za proizvodima od recikliranih materijala, u cilju očuvanja životne sredine i postizanja proizvodne i ekološke održivosti.

MEDICINA

Štand niške kompanije Proxima

“NeoMedica” i “Proxima” su dve niške kompanije koje su se takođe našle među našim izlagačima. “NeoMedica”, za koju se može reći da je već i globalno prepoznatljiv brend, ima dvadesetogodišnje iskustvo u razvoju i proizvodnji vrhunskih uređaja za IVD (in vitro dijagnostiku) u oblasti hematologije, kliničke hemije, imunodijagnostike… Kompanija je fokusirana na stalno ulaganje u ključne tehnologije, proizvode i standarde u oblasti IVD, ali i na pružanje inovativnih, pametnijih i sigurnijih rešenja u IT prilagođenih korisnicima u zdravstvu, kao što je kompletno bolničko softversko rešenje NIMS (NeoMedica  informacioni medicinski sistem).

MEDICINA

Štand niške NeoMedica

I “Proxima” je visokotehnološko niško preduzeće koje se razvojem i implementacijom medicinskih tehnologija bavi duže od dve decenije. Pored zastupanja i distribucije proizvoda renomiranih svetskih proizvođača medicinskih aksesorija, “Proxima” se prvenstveno bavi projektovanjem i proizvodnjom sopstvenih elektro-medicinskih aparata i uređaja, i to za oblasti: fizikalne medicine i rehabilitacije, radiotalasne elektrohirurgije, VF elektrohirurgije, dermatologije i estetske medicine, reakciometrije, EKG dijagnostike.

MEDICINA

JOST hirurški konci

MEDICINA

POTOK prečišćavači vazduha

MEDICINA

Visaris kompanija koja se bavi digitalnom rendgenskom (X-ray) dijagnostikom

Beogradska kompanija “Centrorejting” već tri decenije istražuje, razvija i proizvodi vrhunske prečišćavače vazduha, pod brendom POTOK. Njihova inovativna tehnologija, prikazana i na MEDICA 2024, uklanja sve štetne mikroorganizme iz vazduha (bakterije, viruse, plesni, gljivice) koristeći snažno električno polje, bez hemikalija i HEPA filtera. Gotovo stopostotno efikasni i u uklanjanju SARS-CoV-2 virusa, njihovi proizvodi za dekontaminaciju vazduha koriste se i na Međunarodnoj svemirskoj stanici NASA-e.


Kompanije “AKO MED” i “Visaris”, sa sedištem u Beogradu, na sajmu su prikazale široku lepezu hirurškog konca, odnosno digitalne rendgenske sisteme. Kompanija “AKO MED”, osnovana 2005. godine, krajem 2013. Je, u okviru preduzeća za distribuciju medicinskih sredstava, osnovala sektor proizvodnje hirurških konaca pod imenom JOST, i ubrzo se svrstala među kompanije sa najbržim proizvodnim rastom hirurških konaca na svetu. Pored 19 vrsta konaca kategorizovanih u četiri različite grupe, ono što kompaniju izdvaja u toj industriji jeste i revolucionarna superelastična igla, patentirana pod imenom Twiddle. Konkurentska prednost “AKO MED-a” je i potpuno integrisan proizvodni ciklus, koji uz visokokvalitetne sirovine obezbeđuje zakonsku usklađenost i neograničeno globalno kretanje JOST proizvoda.


Osnovana pre nešto više od dve decenije, “Visaris” je privatna beogradska kompanija koja se bavi digitalnom rendgenskom (X-ray) dijagnostikom, i već na tom polju ostavlja etabliranu svetsku konkurenciju daleko za sobom. Rendgensko snimanje je, naime, u upotrebi duže od sto godina, pa je to tržište odavno temeljno snabdeveno, ali njegova digitalna transformacija je počela tek krajem 20. veka, te je “Visaris” jedan od pionira u toj oblasti za kojim zaostaju neke znatno starije i poznatije inostrane kompanije. “Visaris” nudi kompletna rešenja za digitalnu radiologiju i dijagnostiku, kompletne digitalne rendgenske sisteme uključujući i sisteme za digitalnu radiografiju, kao i OEM (original equipment manufacturer) digitalne sisteme za akviziciju, i OEM usluge istraživanja i razvoja u oblasti dizajna rendgenskih sistema, procedura snimanja, kontrole sistema, robotike i obrade slika.

 

 

Gordana Tomljenović

 


 

 

 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 121
Planeta Br 121
Godina XXI
Januar - Februar 2025.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2025 PLANETA