MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 98 | METEOROLOGIJA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 98
Planeta Br 98
Godina XVII
Novembar-Decembar 2020.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

TEMA BROJA

 

Z.Š.

Meteorologija / Meteo-ekstremi

Najtoplije, najsuvlje, najhladnije, najkišovitije...

 

Svetska meteorološka organizacija ima oko 15.000 mernih stanica širom sveta, ali tek slanjem satelita “tera” i “akva” u orbitu, naučnici su dobili mogućnost da precizno izmere meteorološke parametre. Do tada, zbog nepristupačnosti određenih terena na Zemlji, merenja temperature su se vršila ručno, i to su obavljale samo ekspedicije, tako da rezultati nisu mogli da se prate u dužem vremenskom periodu, kao ni mnogi drugi podaci.

Tema Broja

Dašt-E Lut pustinjau Iranu

Skoro čitav vek, Dolina smrti u Kaliforniji, sa zabeleženom temperaturom od 56,7 stepeni Celzijusovih, smatrana je najtoplijom na planeti, iako je u El Aziziju (Libija) izmereno i 58 stepeni; taj rezultat je zbog nepouzdanosti lica koje je vršilo merenje, uzet sa rezervom. Satelitska merenja, rađena 2004-2009. godine, između ostalog, pokazala su da je je najviša temperatura na Zemlji - 70,7 Celzijusa - izmerena u iranskoj pustinji Dašt-E Lut .

Spržena pšenica u Praznoj pustinji

Ovaj plato crne lave poznat je i po nazivu Prazna pustinja, jer u njoj praktično nema života, pošto ovako visoku temperaturu ne mogu da izdrže ni bakterije. Najtoplija oblast pustinje u kojoj se i nalazi tačka sa najvišom ikad izmerenom temperaturom nosi naziv Spržena pšenica jer je, po legendi, jedan trgovački karavan, zbog teških uslova, tu ostavio određene količine pšenice kako bi se olakšalo kamilama, ali je po povratku zatečen samo pepeo? U periodima kada ova pustinja nije bila najtoplija, to su bile dolina Kvinslend (Australija) sa 69,3 stepena i kineska pustinja Taklimakan, sa 66,8 izmerenih stepeni Celzijusa.

Najhladnije na svetu

Nasuprot Dašt-E Lutu, istočni plato na Antarktiku, između vrhova Argus i Fudži, sa izmerenih - 93,2 Celzijusa je rekorder kada se govori o hladnoći, iako se smatra da može biti hladno i do -100 stepeni u vetrovitim uslovima. Život na istočnom platou je takođe nemoguć jer bi se, primera radi, ljudske oči, nos i pluća smrzli za dva minuta.
Najhladnije nastanjeno mesto na planeti, sa 462 stanovnika i zabeleženih -71,2, je sibirsko naselje Ojmjakon.  Zanimljivo je da je to i najniža temperatura ikada izmerena na severnoj polulopti, kao i da u Ojmjakonu leta znaju da budu izuzetno topla, ali ni tada skoro da ne dolazi do topljenja permafrosta na kom se ovo mesto nalazi. Tako je najviše izmereno 34,6 stepeni.

Tema Broja

Istočni plato na Antarktiku

Dva milenijuma bez kapi kiše

Suva dolina Mekmardo (Antarktik) je najsuvlje mesto na planeti, jer na tom prostoru nikakve padavine nisu zabeležene skoro dva miliona godina. Reč je o regiji od oko 4.800 km2 - bez kiše, snega i leda. Jedini sneg koji se nađe u tom regionu spuštaju vetrovi sa ledenih planinskih vrhova, ali ne predstavljaju padavine već samo premešten antarktički pokrivač. Takozvani Katabatički vetrovi, glavni su razlog za to jer su toliko opterećeni vlažnim vazduhom da ih gravitacija spušta ispod nadmorske visine ovog regiona. Pre par miliona godina, zaleđena su jezera Vida, Vanda i Boni, kao i reka Oniks, gde su, na iznenađenje naučnika, ispod leda pronađeni mikroorganizmi i dotad nepoznate vrste cijano bakterija.

Tema Broja

Suva dolina Mekmardo na Antarktiku

Ako se izuzmu polovi, pustinja Atakama u Čileu je najsuvlja kontinentalna regija. U pojedinim delovima, kiša nije padala pola veka; a u oblasti Antafagosta, prosečna količina padavina je samo 3mm godišnje. Razlog za to su Andi na istoku i Priobalne planine na zapadu koje, u sadejstvu sa nepovoljnim morskim strujama Pacifika, sprečavaju dolazak vlažnih vazdušnih masa. U najvećem delu pustinje nema tragova života.

Padavine i - ništa drugo

Skoro 15.000 stanovnika Čerapundžija i Mavsinrama, gradića u severoistočnoj Indiji, sanja suve peščane dine Atakame. Naime, oni tokom godine u proseku samo 21 dan provedu  bez kiše, ali i tada vide samo oblake. Najgore je u letnjim mesecima, kada klima pod uticajem monsuna. Prosek padavina ove regije u podnožju Himalaja iznosi 11.873 l/m2.
Čerapundži je i vlasnik tri rekorda po pitanju padavina. Naime, jula 1861. godine je, sa 9.300 l/m2, zabeležen najkišovitiji mesec ikada zabeležen, te je i ista godina, sa 24.461 l/m2, bila rekordna. Treći rekord predstavlja najviše padavina u 48 sati i desio se u junu 1995. godine, kada je na ovo mesto palo čak 2.493 litra vode po kvadratnom metru. Pošto zbog takvih uslova meštani ne mogu da se bave poljoprivredom, glavne privredne grane su trgovina i turizam.

Tema Broja

Mavsinram u Indiji

Tema Broja

Čerapundži u Indiji

 

Z.Š.

 

 



Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA