MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 98 | METEOROLOGIJA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 98
Planeta Br 98
Godina XVII
Novembar-Decembar 2020.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

TEMA BROJA

 

Vesna Bosanac

Meteorologija / razvoj kroz istoriju

Od gledanja u nebo do satelita

 

Kakvo će biti vreme, pitanje je staro verovatno koliko i čovek. Oduvek svesni da im je životno važno da li je toplo ili hladno, prete li suše ili poplave, da li biljke i životinje kojima se hrane mogu da opstanu, hiljadama godina naši preci predviđali su vremenske prilike sa manje ili više uspeha, nikad ne posustajući. Ipak se o meteorologiji kao nauci može govoriti tek od 17. i 18.veka - što je duboko povezano sa razvojem prirodnih nauka i tehnologije. 

Tema Broja

Prva važna studija o atmosferi nastala je oko 340. godine p.n.e. iz pera grčkog filozofa  Aristotela. Mnoge njegove postavka, videlo se kasnije, bile su pogrešne zato što nije uvideo neophodnost doslednog naučnog  posmatranja u toj oblasti.
U 17. i 18.veku, sve veće poverenje javnosti u naučne metode radikalno je izmenilo meteorologiju kao nauku. Italijanski fizičar i matematičar Evanđelista Toričeli primetio je da promene vazdušnog pritiska utiču na promene vremenskih prilika: 1643. godine izumeo je barometer da bi tačno mogao da meri pritisak vazduha. Godine 1714. nemački fizičar Danijel Gabrijel Farenhajt napravio je prvi termometar sa živinim stubom i uveo prvu standardizovanu skalu za merenje temperature koja je postala široko prihvaćena. Barometar i termometar omogućili su tačno merenje dve važne atmosferske varijabile.

Tema Broja

Italijanski fizičar i matematičar
Evanđelista Toričeli


Oras-Benedikt de Sosir, švajcarski aristokrata, fizičar i alpinista amater, napravio je 1783. prvi higrometar, instrument za merenje vlažnosti vazduha, čiji najvažniji deo predstavlja ljudska vlas. Ustanovio je da se ona opušta i izdužuje kada je vlažno, a skuplja i savija na toplom.  
Tek kada je američki pronalazač Semjuel Morze, sredinom 19.veka, izumeo telegraf i tzv. Morzeovu azbuku za prenos signala, postala je moguća razmena podataka među stručnjacima koji su se bavili meteorologijom i pravljenje prvih modernih vremenskih mapa.
Meteorolozi se služe naučnim principima da bi posmatrali, objasnili i predvideli vremenske prilike, što je suštinski važno iz mnogo razloga; recimo, za privredne aktivnosti kao što su poljoprivreda i sve vrste saobraćaja. Predviđanje vremenskih prilika ključno je i za organizovanje života u gradovima-oblastima kojima preti suša, poplava, uragan, cunami, itd. 
Dvadesetih godina prošlog veka, grupa norveških meteorologa razvila je koncept-pojam vazdušnih masa i frontova koji sada čine suštinske elemente vremenske prognoze. Norvežani su ustanovili da se ogromne hladne i tople vazdušne mase pomeraju i susreću po određenim “modelima”. 

Radari, računari, sateliti

Vojna dejstva u Prvom i Drugom svetskom ratu donela su velike pomake u meteorologiji, pošto je uspeh mnogih vojnih operacija uveliko zavisio od vremenskih prilika u širim regionima sveta. Tako je vojska uložila veliki novac u obučavanje kadrova, istraživanja i nove tehnologije za bolje razumevanje vremenskih prilika. Najveći uspeh predstavljao je radar, namenjen otkrivanju prisustva, pravca kretanja i brzine letelica i plovila. Posle Drugog svetskog rata, vojni radar je usavršavan i da bi registrovao pojednosti vezane za vetar i padavine.
Pedesetih godina 20.veka kompjuteri su načinili prve modele   atmosferskih kretanja, “provlačeći” stotine podataka kroz složene jednačine. Tako se, na primer, moglo predvideti kakve su posledice kruženja sistema visokog i niskog pritiska nad Zemljom, tj. vremenske prilike na širem području. 
Prvi meteorološki satelit "tiros 1" obezbedio je prvu tačnu vremensku prognozu iz svemira 1962, a njegov uspeh doveo je do razvoja mnogo  složenijih satelita. Činjenica da su u stanju da sakupljaju i velikom brzinom prenose izuzetno precizne podatke učinila ih je neizostavnim “alatom” u meteorologiji. Uporedo s njima, usavršavani su i računari koji obrađuju satelitske podatke.

Tema Broja

Zagledanje iz vasione

Atmosfera, tj. gasoviti omotač oko Zemlje, debeo je približno 100-125 km. Atmosferiski uslovi na površini Zemlje i iznad nje mere se na različite načine: postoje meteorološke stanice-instrumenti na tlu, brodovima, bovama, letelicama, na raspolaganju su radari, baloni, sateliti.
Globalni sistem osmatranja Svetske meteorološke organizacije - osnova svih meteoroloških i klimatoloških usluga - obuhvata 30 meteoroloških satelita i 200 istraživačkih, više od 10.000 meteoroloških stanica na Zemlji, 1.000 stanica (u atmosferi), 7.000 brodova i 3.000 komercijalnih letelica koje mere ključne parametre atmosfere, kopna i okeana. Svo to mnoštvo podataka prenosi se stanicama na određenim punktovima u svetu, gde se kompjuterski analiziraju globalni vremenski uslovi. Rezultati se prosleđuju nacionalnim i regionalnim meteorološkim centrima koji mogu dalje da ih obrađuju, usmeravajući se na uža područja. 

Definicija

"Enciklopedija Britanika" navodi da je meteorologija naučno proučavanje atmosferskih fenomena, naročito onih u troposferi i nižim slojevima stratosfere. Meteorologija podrazumeva sistematsko proučavanje vremenskih prilika i njihovih uzroka i daje osnovu za previđanje vremenskih prilika. "Nešenel džiogrefik" definiše meteorologiju kao proučavanje atmosfere, atmosferskih fenomena i atmosferskih uticaja na vremenske prilike. 

Tema Broja

Najprecizniji kalendar

U plejadi velikana zaslužnih za razvoj meteorologije ističe se i Srbin Milutin Milanković (rođen 1879. u Dalju kod Osijeka, umro 1958. u Beogradu). Bio je svestrani naučnik: matematičar, astronom, geofizičar, građevinski inženjer, doktor tehničkih nauka. Smatra se utemeljivačem moderne klimatologije i klimatskog modelovanja (posebno ga je zanimao uticaj astroloških faktora na klimu pa je, tridesetih godina prošlog veka, formulisao teoriju nazvanu „Milankovićevi ciklusi“).
Čvrsto je verovao u svoju teoriju koja je u osnovi dobila empirijski dokaz tek 1976. godine. Globalna promena klime na Zemlji čini njegovo delo trajno aktuelnim.
Svetska nauka Milankovića ubraja u pet najvećih naučnika 20.veka, a NASA u 15 najvećih naučnika svih vremena koji su se bavili planetom Zemljom. Po njemu se zovu jedan krater na Mesecu, jedan krater na Marsu i jedan asteroid.
UNESCO je 2009. bio proglasio godinom Milutina Milankovića (130. godišnjica rođenja).
M.Milanković je i tvorac do sada najpreciznijeg kalendara u odnosu na tropsku godinu. Ako se revidrani kalendar uporedi sa gregorijanskim i julijanskim, njegovo kašnjenje u odnosu na tropsku godinu iznosi samo 2,75 sekundi, dok gregorijanski kasni 26,75 sekundi, a julijanski čak 11 minuta i 14,75 sekundi. Milankovićev kalendar zvanično je prihvaćen na Vaseljenskom saboru u Carigradu 1923.godine, ali u praksi nikada nije primenjen.

Kolumbo i uragan

Beleške Kristofera Kolumba iz 1495. godine smatraju se prvim zapisom o uraganu. Dok je bio usidren kod La Isabele (Hispaniola, danas Dominikanska Republika), snažna oluja razorila je tri njegova broda. Ni danas nije sasvim jasno da li je to učinio uragan ili tornado praćen vodenom pijavicom. Kolumbo je izjavio da ga ništa sem (potrebe) “služenja Bogu i širenja kraljevstva” ne bi moglo naterati da još jednom preživi takvo nevreme.  

Tema Broja

 

Vesna Bosanac

 



Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA