MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 98 | METEOROLOGIJA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 98
Planeta Br 98
Godina XVII
Novembar-Decembar 2020.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

NOBELOVE NAGRADE

 

FIZIKA, HEMIJA I MEDICINA

 


FIZIKA

Prodor u svet crnih rupa

Naučnici Rodžer Penrouz, Rajnhard Gencel i Andrea Gez dobitnici su Nobelove nagradu za fiziku za rad na razumevanju crnih rupa. Dejvid Havilend, predsednik komiteta za fiziku, istakao je da ovogodišnje priznanje „veliča jedan od najegzotičnijih predela univerzuma".
Britanski fizičar Rodžer Penrouz pokazao je da su crne rupe neizbežna posledica teorije relativiteta Alberta Ajnštajna. Rajnhard Gencel i Andrea Gez, kako je obrazloženo, pružili su najubedljivije dokaze o džinovskoj crnoj rupi u centru galaksije Mlečni put. Inače, Andrea Gez je četvrta žena koja je dobila Nobelovu nagradu za fiziku.

NOBELOVE NAGRADE

Foto: Nobel Media. Ill. Niklas Elmehed

„Svest o postojanju crnih rupa širila se do 18. veka. A kasnije su, kroz Ajnštajnovu teoriju relativiteta, dobijene alatke kojima se na stvaran način opisuju ove pojave", zaključio je jedan od članova Nobelovog komiteta.
Ipak, matematika ovih predmeta je izuzetno složena za razumevanje, a mnogi naučnici veruju da oni samo postoje na papiru. Bilo je potrebno više decenija da naučnici shvate da crne rupe postoje i u stvarnom svetu. Upravo to je uradio Rodžer Penrouz.
„On je razumeo matematiku, uveo je nove metode koje zaista mogu da dokažu da se radi o procesu za koji se može očekivati da se desi prirodnim putem - da se zvezda uruši i pretvori u crnu rupu".
Penrouz je „postavio teoretske temelje na osnovu kojih se može reći da - crne rupe postoje, navedeno je u obrazloženju nagrade.

 

HEMIJA

Molekularne makaze CRISPR

CRISP je sistem koji bakterijama i arheobakterijama pomaže da se reše genetičkog materijala virusa koji ih napada. Sastoji se od jedne genetičke sekvence koja ima ponavljajući niz, i jednog proteina - enzima koji može da iseca nukleinske kiseline i tako služi kao „molekularne makaze“. Svrha sekvence je da „navodi“ protein na određeni deo genoma kojeg treba izrezati.
Sam naziv CRISPR je akronim od Clustered Regularly Interspaced Short Palindromic Repeats. Ovi delići genetičkog materijala primitivnih živih bića su grupisani u „jata“ („clustered“), ponavljaju se, u pravilnim razmacima su prekinuti i predstavljaju ono što genetičari nazivaju „palindromske sekvence“.
Ovaj sistem, koji bakterije koriste kao vrstu odbrambenog sistema protiv virusa, može biti iskorišćen za svako drugo biće. Na taj način se mogu izrezati neke sekvence genetičke informacije, pa čak i geni koji uzrokuju nasledne bolesti. Genetičari i molekularni biolozi mogu da  skroje tačne sekvence koje će „molekularne makaze“ dovesti do regije na genomu koju želimo da izrežemo. To su otkrile Emanuela Šarpentije (Francuska) i Dženifer Dudna (SAD).

NOBELOVE NAGRADE

Foto: Nobel Media. Ill. Niklas Elmehed


Šarpentije je svoje otkriće postojanja bakterijskog imunog sistema objavila 2011. Iste godine pokrenula je saradnju sa Dženifer Dudnom, biohemičarkom. Zajedno su smislile „molekularne makaze“ bakterija u epruveti i pojednostavile molekularne komponente ovog sistema. U eksperimentu koji je označio novu epohu molekularne biologije, reprogramirali su ove genetičke makaze. U svom prirodnom obliku, „makaze“ prepoznaju genetičke sekvence iz virusa a Šarpentijeova u Dudna su dokazale da se njima može upravljati tako što se može rezati bilo koji molekul DNK na pre toga određenom mestu.
Otkako su otkrivene „molekularne makaze“ CRISPR-Cas9, upotreba ove tehnologije se brzo proširila. Tako je CRISPR postala veoma omiljena alatka u mnogim laboratorijama. Zahvaljujući njima naučnici su razvili useve otporne na plesan i sušu. U medicini su u toku klinička ispitivanja novih terapija raka, a san o mogućnosti izlečenja naslednih bolesti uskoro će se ostvariti.

 

MEDICINA

Otkriće virusa hepatitisa C

Ovogodišnja Nobelova nagrada za medicinu dodeljena je trojici naučnika: Majklu Hotonu (Velika Britanija), Harviju Alteru i Čarlsu Rajsu (SAD) - za "otkriće virusa hepatitisa C". Oni su nagrađeni za "poseban doprinos" u borbi protiv hepatitisa. Tri oblika hepatitisa - A, B i C - mogu biti razlog za smrtni ishod od posledica upale jetre. Međutim, decenijama se znalo samo za viruse tipa A i B.
Trojici naučnika je uspelo da izoluju virus koji uzrokuje hepatitis C, omogućivši otkriće uzroka preostalih slučajeva hroničnog hepatitisa. Zahvaljujući njihovom otkriću, sada se izvode vrlo osetljivi testovi krvi na virus, koji omogućavaju brz razvoj antivirusnih lekova za lečenje hepatitisa C.

NOBELOVE NAGRADE

Foto: Nobel Media. Ill. Niklas Elmehed




Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA