MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 95 | PERIODNI SISTEM ELEMENATA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 95
Planeta Br 95
Godina XVII
Mart - April 2020.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

MEDICINA

 

19. mart 2020.
Gordana Tomljenović

Koronavirus SARS-CoV-2

Planetarna borba protiv nevidljivog neprijatelja

 

Epidemija novog virusa iz velike porodice koronavirusa, sa izvornim žarištem u jednom delu Kine, 11. marta je od strane Svetske zdravstvene organizacije (SZO) i zvanično proglašena pandemijom. Pof. dr Darko Nožić, infektolog u Bel Medic-u, objašnjava šta se o ovom patogenu zasad zna, i šta SZO preporučuje kao najefikasniju zaštitu  

MEDICINA

Novi koronavirus, SARS-CoV-2, koji može da izazove ozbiljno respiratorno oboljenje nazvano COVID-19 (od eng. Coronavirus Disease 2019), krajem 2019. i početkom 2020. i globalno je počeo da se širi iz izvornog žarišta u gradu Vuhanu, u kineskoj pokrajini Hubei. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO), koja je 11. marta i zvanično proglasila pandemiju (globalno širenje bolesti), 18. marta u svetu je registrovano ukupno 191.127 zaraženih (15.123 novozaraženih) i 7.807 umrlih (786 umrlih 17. marta). Obolele osobe registrovane su u gotovo svim zemljama sveta, ali sad ponajviše u Evropi, koja je postala novo žarište krize, sa ukupno 74.760 zaraženih (10.911 novozaraženih u poslednjem danu) i 3352 umrlih (604 u poslednjem danu). Najteže pogođene evropske zemlje su Italija, Španija, Francuska i Nemačka. U Srbiji je 19. marta registrovano ukupno 97 zaraženih, sa nekoliko pacijenata na respiratorima i u teškom stanju. U regiji jugoistočne Azije, koja je bila prva na udaru i gotovo tri meseca se bori sa novim koronavirusom, stanje se znatno popravilo i vesti su bolje – ukupno zaraženih je 538 (63 novozaraženih) i 9 umrlih (jedna osoba u poslednjih 24 sata).

Moćni virusi – savršeni paraziti

Za razliku od mnoštva relativno bezazlenih virusa sa kojima se srećemo već hiljadama godina, neki od njih su bili odgovorni za teške virusne bolesti koje su harale planetom i za sobom ostavile na milione ljudskih žrtava. Tu neverovatnu moć ovih nanomilimetarskih organizama dr Ana Gligić, viši naučni saradnik u penziji, doajen jugoslovenske virusologije i virusolog svetkog glasa, objašnjava činjenicom da su virusi u svojoj evoluciji dostigli najsavršeniji oblik energetskog parazitizma. Sposobni su da “nateraju ćeliju domaćina da svoj metabolizam preusmeri sa sopstvenog održanja ka stvaranju novih jedinki virusa, ne napuštajući je dok je potpuno ne iscrpu i unište. Dobra vest je, međutim, da imunološki zdrav i jak organizam može da se odupre i najopasnijim virusima, da masovno oboljevanje od virusnih bolesti može da se spreči i, kako je u novijoj istoriji već učinjeno, valjano pripremljenim vakcinama čak i potpuno iskoreni.

Više o tome pročitajte u tekstu koji je Planeta objavila u svom broju 38:
 http://www.planeta.org.rs/38/11%20tb.htm.

Prema SZO, u ovom trenutku je “na većini lokacija i za većinu ljudi na planeti rizik da obole od COVID-19 i dalje nizak”. Činjenica je, međutim, da se neprestano registruju nova mesta širenja bolesti (novi gradovi ili oblasti), gde je taj rizik veći, pa je preporuka da se redovno prate i poštuju sve preporuke zdravstvenih i državnih vlasti, koje u celom svetu preduzimaju sve oštrije mere zaštite stanovništva. Da se izbijanje COVID-19 može obuzdati i njeno prenošenje zaustaviti, svedoče, naime, primeri Kine i Južne Koreje (vidi okvir), ali se neprestano pojavljuju i nova žarišta, pa su neophodni stalni oprez i dobro informisanje.
Postojeći antivirusni lekovi imaju vrlo ograničeno delovanje na SARS-CoV-2, te istraživači širom sveta rade na razvoju vakcine protiv COVID-19, a zdravstvene vlasti država, na čelu sa Svetskom zdravstvenom organizacijom (SZO), preduzimaju preventivne mere i informišu stanovništvo o najboljim merama zaštite.

MEDICINA

Prof. dr Darko Nožić

Simptomi i širenje

Prof. dr Darko Nožić, infektolog u beogradskoj Opštoj bolnici Bel Medic, objašnjava da su koronavirusi zapravo velika familija virusa koji mogu da se nađu i kod životinja i kod ljudi. Kod ljudi, koronavirusi izazivaju respiratorna oboljenja u rasponu od obične prehlade do težih bolesti kao što su Bliskoistočni respiratorni sindrom (MERS - Middle East Respiratory Syndrome) i teški akutni respiratorni sindrom (SARS - Severe Acute Respiratory Syndrome). Nazvani po krunolikim “izraslinama” na njihovoj površini, koronavirusi su kod ljudi prvi put identifikovani sredinom šezdesetih godina prošlog veka. Ljude obično pogađaju četiri poznate vrste koronavirusa - 229E, NL63, OC43 i HKU1. Ponekad se, međutim, događa da koronavirusi koji se javljaju kod životinja evoluiraju, zaraze čoveka, i tako se uvrste među nove ljudske koronaviruse. Tri takva nedavna primera su SARS-CoV, MERS-CoV i SARS-CoV-2. Novi, ili „najnoviji“ koronavirus, SARS-CoV-2, iz iste je porodice virusa kao i SARS-CoV, ali kod ljudi nije identifikovan pre no što je došlo do epidemije u Vuhanu, decembra 2019. godine. Svetska zdravstvena organizacija je 11. februara, za bolest koju prouzrokuje novi koronavirus 2019-nCov, objavila i zvanično ime COVID-2019.
Prof. dr Nožić kaže da infekcija virusom SARS-CoV-2, kao i kod drugih respiratornih oboljenja, može da izazove i blage simptome kao što su curenje iz nosa i grlobolja, ali i teška respiratorna stanja praćena groznicom, visokom temperaturom, kašljem i otežanim disanjem.
Prema saznanjima SZO, najčešći simptomi bolesti COVID-19 su groznica, umor i suv kašalj. Neki pacijenti mogu da imaju i bolove, začepljenje nosa, curenje iz nosa, grlobolju ili proliv. Ovi simptomi su obično blagi i počinju postepeno. Neke od zaraženih osoba ne razvijaju bilo kakve simptome i ne osećaju se loše. Većina obolelih (oko 80 odsto) oporavljaju se od bolesti bez posebnog lečenja. Procenjuje se, pritom, da svaka šesta osoba koja oboli od COVID-19 biva ozbiljno bolesna, sa otežanim disanjem. Uglavnom je reč o ranjivijim osobama kao što su stariji ljudi, ili osobe sa teškim hroničnim medicinskim stanjima kao što su dijabetes, respiratorne, srčane ili maligne bolesti, kod kojih simptomi mogu da budu teški, uz razvoj upale pluća. U ređim slučajevima, bolest može da bude i fatalna.

MEDICINA

Prema podacima američkog Centra za kontrolu bolesti (CDC – Center for Desease Control and Prevention), kompletna klinička slika u vezi sa COVID-19 nije u potpunosti poznata. U regisrovanim slučajevima, simptomi su se kretali od veoma blagih (uključujući i asimptomatske slučajeve) do teških, i bolesti koja je završavala smrću. U SAD je 80 odsto smrtnih slučajeva zabeleženo među odraslim ljudima starijim od 65 godina, pri čemu je najveći procenat teških ishoda u starosnoj grupi starijih od 85 godina. Iako – prema CDC - dosadašnje informacije sugerišu da je u većini slučajeva COVID-19 blaga bolest, izveštaji iz Kine sugerišu da se teški oblici bolesti javljaju u 16 odsto slučajeva.
Kad je reč o inkubaciji – periodu od momenta zaraze do pojave simptoma bolesti - prof. Nožić navodi da i u SZO i u CDC u ovom trenutku veruju da simptomi COVID-19 mogu da se pojave za samo dva ili do 14 dana od izlaganja virusu, uz manji broj slučajeva dužeg trajanja inkubacije, i do 28 dana. Procena o maksimalnih 14 dana inkubacije zasniva se na ranije zabeleženim periodima inkubacije kod MERS-CoV virusa. Preporučuje se, u skladu s tim, da se pacijenti sa simptomima COVID-19 izoluju u bolnici ili kod kuće (u zavisnosti od težine simptoma), sve dok im ne bude bolje, dok ne istekne vreme u kome predstavljaju rizik za druge ljude. Koliko dugo obolela osoba treba da je izolovana (u karantinu) može da varira, u zavisnosti od kliničke slike svakog individualnog pacijenta (težine bolesti, znakova i simptoma, kao i rezultata laboratorijskih ispitivanja), pa se i odluka o trajanju izolacije donosi za svaki pojedinačni slučaj, uz konsultacije sa lekarima, stručnjacima za sprečavanje i kontrolu infekcije, i službenicima javnog zdravstva. Prema trenutno važećim smernicama CDC, iz izolacije se otpuštaju pacijenti koji i bez upotrebe antipiretika više nemaju povišenu temperaturu, više ne pokazuju simptome bolesti (uključujući kašalj), a sa najmanje dva uzastopna negativna tezultata testiranja respiratornih uzoraka uzetih u razmaku od najmanje 24 sata. Smatra se da pacijent, po otpuštanju iz izolacije, više ne predstavlja infektivni rizik po okolinu. Zasad, za COVID-19 se kao period izolacije preporučuje 14 dana od poslednjeg dana izlaganja virusu.
Ono što se, prema rečima prof. Nožića, dosad zna o načinu širenja virusa koji izaziva COVID-19, takođe se u velikoj meri zasniva na ranijim saznanjima o sličnim koronavirusima. Smatra se, dakle, da se virus prenosi uglavnom sa osobe na osobu. Dosadašnje studije sugerišu da se novi koronavirus prenosi uglavnom kontaktom sa respiratornim kapljicama, a ne kroz vazduh. Bolest se može proširiti od osobe do osobe kapljicama iz nosa ili usta koje se šire na okolne predmete i površine kad osoba sa COVID-19 kašlje ili kija. Osobe iz okoline koje dodiruju te predmete ili površine mogu da se zaraze dodirujući svoje oči, nos ili usta, a infekcija se prenosi i udisanjem kapljica koje potiču od obolelog. Pokazalo se, naime, da su nosioci virusa najzarazniji onda kad su “najbolesniji”, to jest kad imaju najizraženije simptome bolesti. Zbog toga je veoma važno držati se na fizičkoj distanci od najmanje dva metra od obolele osobe.

MEDICINA

Da li zarazu prenose i osobe koje nemaju simptome CoVID-19? Budući da je glavni način na koji se bolest širi putem respiratornih kapljica, rizik da se COVID-19 dobije od osobe bez ikakvih simptoma vrlo je nizak. Opasnost je, međutim, u tome što mnogi oboleli imaju veoma blage simptome, posebno u ranim fazama bolesti, pa je moguće zaraziti se i od nekoga ko, na primer, ima blagi kašalj i oseća se dobro.
Svetska zdravstvena organizacija navodi i da je mogućnost da se infekcija prenese putem fecesa (stolice) obolelog takođe niska. Iako su početna ispitivanja pokazala da virus u nekim sličajevima može da bude prisutan u stolici, širenje tim putem nije glavna karakteristika epidemije. Ipak, budući da i to predstavlja rizik, iz SZO naglašavaju da ruke  treba redovno prati, nakon korišćenja kupatila i pre jela.
Sa kakvom lakoćom će se neki virus širiti od osobe do osobe, može da varira. Prof. dr Nožić podseća da su neki virusi vrlo zarazni (na primer kao “male boginje”, morbile), dok drugi imaju manji infektivni potencijal; još jedan odlučujući faktor je i da li se prenošenje virusa širi na više generacija ljudi (tzv. održivo širenje). Prema dosadašnjim pokazateljima, virus koji uzrokuje COVID-19 lako i održivo se širi.

Bolest se vraća?

Krajem februara, 40-godišnja žena iz Osake u Japanu po drugi put je, nakon izlečenja, pozitivno testirana na infekciju novim koronavirusom, a usledili su i izveštaji iz Kine o nekoliko takvih slučajeva. Prof. Nožić kaže da to nije dobra vest za istraživače koji rade na razvoju vakcine, s obzirom na to da antitela koja nastaju posle preležane bolesti ili posle vakcinacije ne moraju da budu dovoljna za sprečavanje bolesti.
Brojni stručnjaci u svetu na osnove ove vesti takođe razmatraju mogućnost da oboleli ne razvijaju imunitet na SARS-CoV-2, čak ni posle oporavka, ali se ističe da još nema dovoljno podataka koji bi podržali definitivan zaključak. Kao drugu mogućnost navode da se virus smirio, pa ponovo “razbuktao”, što je inače karakteristično za neke viruse, ali i mogućnost da je reč o greškama prilikom testiranja. Ima i mišljenja da virus jednostavno opstaje u telima nekih ljudi duže nego što je očekivano.

MEDICINA

Zaštitne maske i rukavice

Nošenje medicinske maske može da pomogne u ograničavanju širenja respiratornih bolesti. Samo maska nije, međutim, garancija zaustavljanja infekcije, pa tu meru treba kombinovati sa drugim merama zaštite, uključujući higijenu ruku i disajnih puteva i izbegavanje bliskog kontakta sa drugim ljudima. Svetska zdravstvena organizacija savetuje racionalnu upotrebu medicinskih maski, da bi se izbeglo nepotrebno rasipanje dragocenih resursa i potencijalna zloupotreba maski: treba da ih koriste samo osobe sa respiratornim simptomima (kašalj, kijanje), osobe sa sumnjom na blagu infekciju novim koronavirusom (i blagim simptomima COVID-19), i oni koji brinu o osobama za koje se sumnja da su možda nosioci novog koronavirusa. Savet je da se medicinska maska stavlja preko usta i nosa dobro opranim rukama, i to tako da sasvim prijanja uz lice. Prilikom korišćenja masku ne treba dodirivati, osim dezinfikovanim rukama kad je potrebno. Vlažnu masku treba zameniti novom, a maske za jednokratnu upotrebu ne treba više koristiti. Pri uklanjanju maske, treba je skinuti odostraga, bez dodirivanja prednje strane, odmah je baciti u kantu sa poklopcem, i temeljno oprati ruke. Kad je o rukavicama reč, SZO ističe da se one mogu kontaminirati novim virusom isto kao i gole ruke, te da takođe treba voditi računa da se rukavicama ne dotiču oči, nos i usta. Drugim rečima, najbolja zaštita je redovno pranje ruku.

Da li virus SARS-CoV-2 iz životinjskog izvora može da zarazi čoveka? Detaljnim istraživanjima utvrđeno je da se 2002. godine, u Kini, SARS-CoV na ljude prenosio sa cibetki (vrsta divljih mačaka), a 2012. godine, u Saudijskoj Arabiji, MERS-CoV se na ljude prenosio sa jednogrbih kamila. Među životinjama ima još nekoliko poznatih koronavirusa koji, pak, još nisu prešli na ljude. Budući da se medicinski nadzor unapređuje u celom svetu, verovatno će biti otkriveno i više takvih virusa.
Aktuelni SARS-CoV-2 pripada betakoronavirusima, poput MERS-CoV i SARS-CoV, i sva tri virusa vode poreklo iz slepih miševa. Sekvencirani genom novog virusa kod američkih pacijenata sličan je onom koji je objavila Kina, što sugeriše da su se neke od prvih prijavljenih infekcija najverovatnije dogodile na tržištu živih životinja u Kini. S tim u vezi SZO upozorava da konzumiranje sirovih ili termički nedovoljno obrađenih životinjskih proizvoda treba izbegavati. Sa sirovim mesom, mlekom ili organima životinja, prilikom pripreme, treba postupati prema pravilima dobre prakse obrade hrane, kako bi se izbegla unakrsna kontaminacija hrane koja se ne kuva.

Dijagnostika i lečenje

Zbog sličnosti simptoma COVID-19 sa simptomima gripa, ovu bolest je teško identifikovati samo na osnovu njih, pa su za potvrdu neophodni laboratorijski testovi. S obzirom na to da su kineski naučnici detektovali genom virusa, prof. Nožić kaže da su brzo razvijeni komercijalni testovi za dijagnostiku COVID-19 u čijoj osnovi je metoda molekularne biologije - prepisivanje i pojačavanje gena virusa. Kao uzorci koriste se bris nosa i ždrela, pljuvačka, kao i sekreti iz donjih delova respiratornog trakta kod težih bolesnika. U Srbiji se ovi testovi rade u Nacionalnoj referentnoj laboratoriji Instituta Torlak.  Prof. Nožić dodaje da, kao i kod drugih testova u mikrobiologiji, ne postoji apsolutna pouzdanost testa za COVID-19 i ona je nešto viša od 70 odsto.
Prema SZO i CDC, moguće je da u ranim fazama infekcije virus SARS-CoV-2 ne bude otkriven. Ukoliko, pak, test uzorka uzetog od osobe sa simptomima (koji ukazuju na mogućnost COVID-19) ima negativan rezultat, to verovatno znači da SARS-CoV-2 nije izazivač bolesti kod testiranog pacijenta.
Da li se COVID-19 leči? Budući da antibiotici ne deluju protiv virusa, već samo na bakterijske infekcije, oni se ne koriste kao sredstvo za prevenciju ili lečenje novog koronavirusa. Neki poseban lek koji bi sprečio ili lečio COVID-19 do danas nije preporučen, te osobe zaražene sa 2019-nCoV treba da imaju odgovarajuću negu za ublažavanje i lečenje simptoma, uključujući i podršku disanju. Pacijentima sa pridruženim oboljenjima potrebni su i dodatni medicinski tretmani. Prema informacijama SZO, u saradnji sa nizom partnera istražuju se neke specifične terapije koje će biti testirane kroz klinička ispitivanja, u bolnicama se testiraju i antivirusni lekovi, a veliki napori se ulažu i u razvoj vakcine koja bi, kako se nadaju u Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, mogla da bude testirana do kraja godine.

Individualne mere zaštite

Kao najefikasnije zaštitne mere od zaraze novim koronavirusom, SZO preporučuje održavanje stroge higijene ruku i disajnih puteva, kao i higijene obrade prehrambenih namirnica. Ruke treba prati obavezno oprati: nakon kašljanja ili kijanja; nakon nege obolele osobe; pre, za vreme i posle obrade hrane; pre jela; nakon korišćenja toaleta; onda kad su ruke vidljivo prljave; posle kontakta sa životinjama ili životinjskim otpadom. 
Prof. Nožić precizira da odgovorno ponašanje i higijena disajnih puteva podrazumevaju, između ostalog, “zatvoreno” kijanje i kašljanje, u savijeni lakat, ili maramicu koja se odmah nakon upotrebe baca u kantu sa poklopcem. Takođe je vrlo važno redovno pranje ruku sapunom i vodom, ili alkoholnim dezinfekcionim rastvorima, gelovima i vlažnim maramicama. Neopranim rukama ne treba dodirivati lice, usta i oči, budući da rukama dotičemo najrazličitije površine koje mogu da budu kontaminirane virusom. Društveni kontakti treba da su na fizičkom odstojanju od najmanje jednog metra, odnosno najmanje dva metra od osoba koje kijaju i kašlju, zato što se infekcija prenosi kapljičnim putem. Rukovanje treba izbeći, odnosno treba se pozdravljati mahanjem, naklonom ili klimanjem glavom.
Još se ne zna sa sigurnošću koliko dugo SARS-CoV-2 opstaje na raznim površinama, iako preliminarne informacije govore da može da preživi najmanje nekoliko sati – prema američkom CDC i do 48 sati. Nešto preciznije podatke od 17. marta nudi američki Nacionalni institut za zdravlje, NIH (National Institute of Health), čije istraživanje je pokazalo da se SARS-CoV-2 može zadržati u vazduhu (kapljično) i do tri sata, do četiri sata na bakrenim površinama, do 24 sata na kartonu i do dva do tri dana na plastici i nerđajućem čeliku. Naučnici iz NIH  takođe su poredili uticaj okoline na SARS-CoV-2 i njemu najbliskiji SARS-CoV-1, koji je svojevremeno uzrokovao SARS. U studiji stabilnosti, dva pomenuta virusa su se ponašali slično, što međutim ne objašnjava zašto je COVID-19 prerastao u mnogo veću epidemiju i pandemiju.
Tvrdi se, takođe, da novi koronavirus ubijaju i jednostavna dezinfekciona sredstva, po čijoj upotrebi virus više nema potencijal da zarazi čoveka. Preporuka CDC je da se sve kućne i druge površine (na poslu, u školi) koje se često dodiruju – kvake na vratima, stolovi, telefoni, kompjuterske tastature, igračke – redovno dezinfikuju običnom vodom i sapunom, ili nekim alkoholnim dezinfekcionim sredstvom. Kad je o hrani reč, kao opštu predostrožnost SZO takođe savetuje redovno pranje ruku sapunom i pitkom vodom nakon svakog dodira sa životinjama i životinjskim proizvodima, kao i izbegavanje kontakta sa bolesnim životinjama ili pokvarenim životinjskim proizvodima, životinjskim otpadom ili tečnošću na tlu i drugim površinama pijaca i trgovinskih radnji. Sirove ili nedovoljno termički obrađene životinjske proizvode ne treba konzumirati.
Naš sagovornik ističe – u skladu sa preporukama SZO – da osobe sa simptomima kao što su visoka temperature, kašalj i otežano disanje treba odmah da se jave lekaru, i da ga izveste o eventualnom putovanju u zaražena područja. Oni koji imaju blage respiratorne simptome i nisu putovali u rizična područja treba da se drže osnovnih higijenskih preporuka i, ako je moguće, ostanu kod kuće sve dok se ne oporave.

MEDICINA

Predviđanja, teorije...

Kako će se novi koronavirus dalje ponašati, prema dosadašnjim saznanjima je nezahvalno prognozirati. Prema rečima prof. Nožića, zasad niko ne može da kaže da li će SARS-CoV-2 u određenom trenutku nestati i povući se u životinjski svet, kao njegovi prethodnici (SARS i MERS), što je možda verovatnije, ili će se sezonski javljati kao grip, što je manje verovatna ali nepovoljnija varijanta.
Kao i u svim ranijim zdravstvenim krizama ove vrste, i najnoviji koronavius će ustuknuti, ali zasad je u pandemiji koju mnogi porede sa Španskim gripom iz 1918. i drugim velikim svetskim epidemijama. Budući da se na desetine bolesti jenjavaju i nestaju s godišnjim dobima, naučnici pokušavaju da odgovore da li će tako biti i sa COVID-19? Na preuveličavanje te hipoteze još 12. februara je na konferenciji za novinare upozorila Nensi Mesonije, koja je u CDC zadužena za COVID-19.  Ako sezona zaista ima uticaja na SARS-CoV-2, taj obrazac se možda neće pokazati u ovoj prvoj godini, i zaraza će nastaviti da se širi jer čovečanstvo nije imalo šansu da izgradi imunitet na ovaj virus, kazala je Mesonije.
Uprkos preprekama, istraživači testiraju mnoštvo teorija. Mnogi se fokusiraju na odnose između patogena, okoline i ljudskog ponašanja. Grip, na primer, bolje opstaje zimi zbog faktora kao što su vlaga, temperatura, okupljanje ljudi u zatvorenom prostoru ili promene u ishrani i nivou vitamina D. Jedna od teorija je i da se ljudski imuni sistem menja sa godišnjim dobima, bivajući otporniji ili podložniji različitim infekcijama na osnovu toga pod kolikom su svetlošću naša tela.
Američki stručnjaci takođe navode da bi poznavanje ograničavajućih ili podsticajnih faktora za zarazne bolesti, tokom određenog doba godine, moglo da ukaže na nove načine njihove prevencije ili lečenja. Razumevanje sezonskog karaktera nekih bolesti takođe bi moglo da pomogne u nadzoru nad tim oboljenjima, predviđanjima i određivanju pravog vremena za kampanje vakcinacije. "Kad bismo znali šta suzbija grip na njegov letnji nivo, to bi bilo efikasnije od bilo koje postojeće vakcine protiv gripa", kaže za magazine Science (Nauka) Skot Dauel, glavni epidemiolog u Fondaciji Melinde i Bila Gejtsa. Infektolog Nil Natanson, sa Univerziteta u Pensilvaniji, smatra, međutim, da je za viruse važnija njihova održivost izvan ljudskog tela. Genetski materijal nekih virusa je, naime, “upakovan” ne samo u kapsidni protein, već i u membranu koja se zove ovojnica, a koja se obično sastoji od lipida. U interakciji sa ćelijama (napadnutog) domaćina, tokom procesa infekcije, ovojnica pomaže virusu da izbegne imunološke napade, ali su virusi sa ovojnicama krhkiji i podložniji nepovoljnim uslovima, uključujući letnju vrućinu i suvoću vazduha. Jedna naučna studija iz 2018. godine podržava tu teoriju. Epidemiolozi sa Univerziteta u Edinburgu analizirali su sezonski karakter devet virusa, sa i bez ovojnica, što je pokazalo da virusi u ovojnici imaju vrlo izražen sezonski karakter.

Pisma i paketi

Prema SZO, prijem pisama i paketa iz oblasti zaraženih novim koronavirusom je uglavnom bezbedan. I ova smernica doneta je na osnovu iskustava sa drugim koronavirusima za koje se zna da na predmetima kao što su pisma i paketi ne opstaju dugo. Svetska zdravstvena organizacija kaže da je “verovatnoća da inficirana osoba kontaminira komercijalnu robu veoma niska, te da je rizik od zaraze tim putem – pismima i paketima koja se kreću, putuju i izloženi su različitim uslovima i temperaturama, takođe nizak”. 

MEDICINA

“Jačanje” imuniteta?

Zanimljivo je da SZO, kao zaštitu od koronavirusa, ne preporučuje preventivno uzimanje vitamina C i tradicionalnih biljnih čajeva. Obrazloženje je da ovi suplementi nisu efikasna zaštita, i da čak mogu da deluju i štetno, gotovo kao uzimanje antibiotskih lekova na svoju ruku. Prof. dr Nožić tim povodom podseća na raširenu predrasudu da se imunitet organizma može „pojačati“ raznim suplementima koji se nude na tržištu. Naš sagovornik, naime, objašnjava da je prirodni imunitet biološki zadat, i da samo može da bude oslabljen, odnosno narušen. Nauka nije dokazala da pojedine biljke za koje se tvrdi da jačaju imunitet zaista imaju takva svojstva; umesto toga, bazični imunitet treba održavati zdravim načinom života – pravilnom ishranom, fizičkom aktivnošću i odgovarajućom „dozom“ spavanja. Ukoliko je narušen nedostatkom sna i odmora, ili stresom, imunitet se vraća u svoju normalu ubrzo po ponovnom vraćanju zdravom životnom režimu.
Iz SZO takođe upozoravaju da pušenje svakako ne doprinosi zaštiti od COVID-2019, kao ni nišenje višetsrukih maski.

Da li će se SARS-CoV-2, koji ima ovojnicu, pokazati krhkim u proleće i leto, kad su u porastu i apsolutna i relativna vlaga? Iskustvo sa koronavirusima izazivačima SARS i MERS na to pitanje ne daje odgovor. SARS se pojavio krajem 2002. godine i izbačen je iz ljudske populacije u leto 2003, intenzivnim naporima u suzbijanju zaraze. MERS sporadično prelazi s kamila na ljude, i uzrokovao je zaraze u bolnicama, ali se sa čoveka na čoveka nikad nije širio tako kao COVID-19. Ni jedan od tih virusa nije cirkulisao dovoljno dugo, u dovoljno širokoj skali, da bi mogao da pokaže eventualnu sezonsku cikličnost.
Četiri poznata koronavirusa koji kod čoveka izazivaju “običnu” prehladu i druge respiratorne bolesti, pružaju nešto više informacija. Tri od ta četiri virusa, koji se uglavnom ponašaju slično gripu, pokazali su svoj “zimski karakter”, gotovo se ne pojavljujući tokom leta. Ali, dosadašnje iskustvo sa COVID-19 je već jasno pokazalo da se bolest širi i u toplim i vlažnim oblastima -  Singapur ima 266 potvrđenih slučajeva zaraze novim koronavirusom. Dve nove studije na tu temu, objavljene tokom ove sedmice, došle su do međusobno različitih zaključaka: prema jednoj, koja je analizirala širenje COVID-19 u 19 provincija širom Kine, pokazala je da je stalne transmisije bilo u različitim klimatskim oblastima, od hladnih i suvih, do tropskih; druga studija zaključila je da se trajni prenos događa samo u određenim klimatskim pojasevima u svetu koji imaju temperaturu od 5 do 11 stepeni Celzijusa, i relativnu vlažnost od 47 do 70 odsto.
Još jedna teorijska mogućnost je da SARS-CoV-2 mutira u potencijalno povoljnom pravcu, tako da teže inficira ljude. Sličan koronavirus je 2002. godine na jugu Kine, u provinciji Guangdong, sa životinja prešao na ljude i izazvao ozbiljno oboljenje poznato kao SARS. Bolest se potom proširila na 26 drugih zemalja, uključujući i Kanadu, što je izazvalo strepnju da će se proširiti po celoj Severnoj Americi. Ali, SARS je zaustavljen, delimično zahvaljujući dobrom zdravstvenom sistemu, a delimično i nasumičnom mutiranju virusa koji je izazvao SARS, a koji je postao mnogo ozbiljniji, ali i teže prenosiv na ljude.

Južna Koreja kao uzor

Pored Kine, i Južna Koreja je pokazala veliku efikasnost u suzbijanju zaraze novim koronavirusom. Ta zemlja sa 50 miliona stanovnika uveliko je usporila epidemiju COVID-19, tako da je 17. marta zabeleženo samo 74 nova slučaja, što je pad od 909 slučajeva u poređenju sa vrhuncem zabeleženim 29. februara. Prema pisanju časopisa Science, iza tog uspeha nalazi se globalno najopsežniji i najbolje organizovan program testiranja na prisustvo virusa, kombinovan sa ogromnim naporima da se zaražene osobe izoluju, te da se pronađu i izoluju i njihovi kontakti. Južna Koreja je - više od bilo koje druge države - dosad testirala oko 270.000 ljudi, što je oko 5200 testova na milion stanovnika. Poređenja radi, SAD su dosad obavljale 74 testiranja na milion stanovnika. Iskustvo Južne Koreje pokazuje da je veliki dijagnostički kapacitet ključan za kontrolu epidemije, kao i traženje kontakata obolelih i njihova izolacija.
O značaju pripremljenosti za ovakve situacije Južna Koreja je učila na najteži način. Tokom 2015. godine, jedan južnokorejski biznismen, oboleo od MERS po povratku sa Bliskog Istoka, lečen je u tri južnokorejske zdravstvene ustanove pre nego što je otkriveno o čemu je reč i pre no što je izolovan. Tako je započet lanac prenošenja koji je zarazio 186 i usmrtio 36 ljudi, uključujući mnoge hospitalizovane pacijente, posetioce i bolničko osoblje. Traženje kontakata, testiranje i izolacija gotovo 17.000 ljudi “ugasili” su tu epidemiju tek nakon dva meseca. Epidemija je, u međuvremenu, alarmirala celu naciju i oštetila njenu ekonomiju. To iskustvo je pokazalo da je laboratorijsko testiranje od suštinskog značaja za kontrolu nastanka zarazne bolesti, i pomoglo je J. Koreji da poboljša prevenciju i kontrolu bolničkih infekcija. Za sada, naime, nema izveštaja o infekcijama COVID-19 među južnokorejskim zdravstvenim radnicima.
Nakon MERS krize iz 2015, južnokorejska vlada zakonom je ovlašćena da može da prikuplja podatke sa mobilnih telefona i kreditnih kartica pozitivno testiranih osoba, radi rekonstrukcije njihovog kretanja. Te informacije, bez lične identifikacije, potom se dele na društvenim mrežama kako bi se korisnicima omogućilo da utvrde da li su se možda našli u blizini zaražene osobe. Vlada J. Koreje nada se da će na taj način iskontrolisati i nove klastere zaraženih novim koronavirusom. Kapacitet nacionalnog testiranja dostigao je zapanjujućih 15.000 testova dnevno, u 43 drive-in stanica za ispitivanje širom zemlje, što je koncept koji sad kopiraju SAD, Kanada i Velika Britanija.

 


19. mart 2020.
Gordana Tomljenović

 

 

 

 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA