MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 95 | PERIODNI SISTEM ELEMENATA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 95
Planeta Br 95
Godina XVII
Mart - April 2020.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

MATEMATIKA

 

Borka Marinković

Bivši i sadašnji heroji Matematičke gimnazije

Uživanje uz analize i teoriju brojeva

 

Alumni portal Matematičke gimnazije omogućava neprekidnu vezu sadašnjih i bivših učenika, rasutih po raznim univerzitetima i naučnim institucijama u svetu. Tim putem, na obostrano zadovoljstvo,oni razmenjuju svoja znanja i iskustva. I ne samo na taj način. Bivši učenici, pogotovo oni najuspešniji, obavezali su se da će, jednom godišnje ili u okvirima svojih mogućnosti, u Beogradu predstaviti svoj trenutni rad, projekte i ideje. Tako su i prošle godine održali svoje obećanje i okupili se 26. decembra u Matematičkom institutu kako bi upoznali svoje mlađe drugove i podelili sa njima svoj matematički rad.

 

MATEMATIKA

Reprezentacija učenika Matematičke gimnazije

Početak seminara bio je posvećen Matematičkom institutu: istoriji,misiji i planovima za razvoj. Usledio je i naučni program u kojem su zanimljiva predavanja održali: dr Ana Đurđevac (Tehnički univerzitet u Berlinu), Dragana Radojčić (Tehnološki univerzitet u Beču) i Đorđe Žikelić (Institut za nauku i tehnologiju u Beču).
Posle pauze, nastupili su doskorašnji učenici Matematičke gimnazije. Prvo predavanje održali su Danica Kosanović (Institut za matematiku u Bonu) i Stefan Mihajlović (Instituta za matematiku u Budimpešti). Njihovo predavanje iz nisko-dimenzionalne topologije omogućava primenu ovog naučnog postupka u geografskim kartama.

Proteinski motori i meksički talas

Vrlo interesantno predavanje održao je Ivan Tanasijević (Odsek za pimenjenu matematiku i fiziku Univerziteta u Kembridžu) pod nazivom: „Matematički modeli pokretnih mikroorganizama”. Određeni mikroorganizmi sadrže veliki broj treplji, tzv. „trepljaste tepihe”.
Kako se treplje ponašaju u fluidu u kojem žive ovi mikroorganizmi? Delovanjem „proteinskih motora“, one čine pokret sličan pokretu ruke tokom prsnog načina plivanja. Svaka treplja je nezavisna od svih ostalih ali, usled međusobnih interakcija kroz okolni fluid, dešava se spontana sinhronizacija treplji i organizacija u tzv. „meksički” talas koji omogućava efikasno plivanje. U osnovi je ideja da se ovaj način kretanja primeni i na kretanje sintetičkih objekata kroz fluid. U tom cilju uvodi se elektromagnetno polje koje omogućava praćenje kretanja. Veliki broj treplji zamenjuje se sferama koje su spolja kontrolisane. Poseban slučaj je ponašanje treplji blizu „zida”. Uočeno je da tada sve treplje „pumpaju” u istom pravcu.
Za takve situacije pravi se poseban matematički model. Jednostavan matematički model je u stanju da predvidi i zatvorene orbite - kretanje bakterija u vrtlozima. Može se zaključiti da je, pomoću matematičkog modela, urađena kvantifikacija kvaliteta vrtloga kao zamki, čime je postignuto slaganje direktnih simulacija i numeričke integracije teorijskih predviđanja. Buduća istraživanja idu u smeru ispitivanja ponašanja mikroorganizama mešavinom numeričkih simulacija i teorije.

Kvantni računari i kvantni algoritmovi

Poslednje predavanje u zvaničnom delu skupa održao je Daniel Silađi (Istraživački institut za osnove informatike pri univerzitetu u Parizu).
Kvantni računari predstavljaju novi informatičko-logički uzorak jer koriste principe kvantne mehanike da bi omogućili efikasnije rešavanje određenih problema. Kvantni računari rade sa kvantnim bitovima-kubitima. To je omogućilo eksplozivni razvoj kvantnih algoritama koji eksponencijalno brže rešavaju probleme od najboljih klasičnih algoritama.
Prvi primer kvantnog algoritma je Šorov, koji daje najbrži način za faktorizaciju brojeva, a primena je u deskriptovanju šifara koje se danas koriste (bankovne šifre i sl). Ovi algoritmovi mogu da izračunaju kvantno stanje kao proizvod matrice i vektora, a što se potom može vratiti u upotrebno stanje. Početak se vezuje za sredinu devedesetih, a prvi komercijalni kvantni računar proizvela je jedna kanadska firma, 2011. godine.
U neformalnom delu publici su se predstavili dr Luka Milićević i dr Filip Jevtić (Matematički  institut SANU) i dr Bojana Milošević (Matematički fakultet). Oni su izneli svoja iskustva posle povratka iz inostranstva o uslovima i mogućnostima  rada: sloboda u ličnom radu, povezanost sa naučnicima u svetu, uvođenje mladih u naučni rad, usavršavanje... Prisutni studenti i učenici su time dobili priliku da direktno od starijih kolega saznaju o izazovima sa kojima se mogu sresti u budućnosti u svom profesionalnom radu.

Najbolji učenici

Maturanti Jelena Ivančić i Miloš Miličev imaju iza sebe pregršt osvojenih medalja sa matematičkih takmičenja. Za nekoliko godina upravo njih slušaće nove matematičke nade.
Bilo je važno čuti kako oni sada razmišljaju i kakvi su im planovi za dalje.

Kako ste prepoznali vašu ljubav prema matematici?Kada je to bilo?

Jelena: Ne sećam se tačno. Znam da sam od početka osnovne škole najviše volela matematiku jer je zahtevala najviše razmišljanja. Biti dobar u njoj izgledalo mi je kao veliki uspeh. Zavolela sam je vremenom, dok sam učila. Bilo je to na početku osnovne škole.

Miloš: Još dok sam bio mali, interesovale su me zagonetke i logičke pitalice. U osnovnoj školi sam krenuo na takmičenja iz matematike, i uvek se pitao: kako to da nikad ne uradim sve tačno? Kasnije, kad je trebalo više vežbanja za takmičenja, zainteresovao sam se za matematiku.

Da li ste se lako odlučili za Matematičku gimnaziju? Od kog razreda je pohađate?

Jelena: U trećem razredu osnovne škole saznala sam za tu školu i od tada mi je bio san da je upišem. Pohađam je od 7. razreda.

Miloš: Zainteresovao sam se za Matematičku gimnaziju vežbajući za takmičenja. U 7. razredu sam to ispunio i tada sam najviše napredovao, čemu je doprinelo moje tadašnje okruženje.

Da li je Matematička gimnazija ispunila vaša očekivanja?

Jelena: Jeste.


Miloš: Škola je u potpunosti ispunila moja očekivanja, jer su me podržavali i profesori i stariji učenici. Sve vreme su mi pomagali i odgovarali na pitanja koja sam im postavljao.

Šta vam se u školi najviše a šta najmanje sviđa, tj. šta biste promenili?

Jelena: Najviše mi se sviđa atmosfera u školi. To što imam sa kim da pričam o matematici i o zadacima čini učenje mnogo zanimljivijim. Mislim da treba još više da se koncentrišem na matematiku, fiziku i informatiku. Mislim da đaci dosta vremena utroše učeći stvari koje će vrlo brzo zaboraviti i koje im neće biti potrebne za ono što oni žele da rade - umesto da uče više o onome šta ih zanima.

Miloš: U školi mi se najviše dopada odnos između đaka, pa i đaka i profesora. Svi se međusobno poštujemo, nema omalovažavanja. Povremeno mi je teško da, posle takmičenja, uskladim sve školske obaveze. Na primer, da naknadno uradim testove koje sam propustio. Redovno gradivo je u gimnaziji izuzetno obimno.

MATEMATIKA

Jelena Ivančić

MATEMATIKA

Miloš Miličev

Koje takmičenje iz matematike najviše cenite?

Jelena: Međunarodnu matematičku olimpijadu; ona je svakako najprestižnija i najbolja po pitanju zadataka i takmičara koji dolaze tamo.

Miloš:Takmičenje iz matematike koje najviše cenim je, bez sumnje, Međunarodna matematička olimpijada (IMO). To je svetski događaj. Svake godine, u julu, najbolji matematičari svih zemalja na svetu međusobno odmeravaju svoja znanja. Ove godine smo, ekipno, bili 9. od ukupno preko sto država, što je naš istorijski uspeh. (Učestvovalo je 116 zemalja sa preko 600 učesnika od kojih su 65 bile devojke, a među njima Jelena je bila najbolja! Od zemalja Evrope, samo su takmičari iz Rusije zauzeli bolje mesto - primedba autora.)

Koju oblast matematike najviše volite? Da li želite da se ubuduće bavite baš tom oblašću?

Jelena: Ja, iskreno, sve volim. Možda me trenutno najviše zanima neki spoj analize, topologije, grupa... mada će se to možda promeniti. Volela bih da se uvek  bavim matematikom.

Miloš: Ne fokusiram se na neku određenu oblast kad je reč o tome koja mi je omiljena pošto najviše uživam uz sjajne zadatke, iz koje god da su oblasti. Geometrija mi ide najbolje pa se trudim da se iz ostalih oblasti poboljšam. Što se budućnosti tiče, trenutno mi kao dobra ideja deluje da se bavim ozbiljnim temama iz teorije brojeva, jer ta oblast obuhvata razne interesantne nedokazane hipoteze.

Nagrada Jeleni

Mirjam Mirzakhani, matematičarka iz Irana, jedina je žena dobitnik Fildsove medalje (ova nagrada odgovara Nobelovoj nagradi, koja se ne dodeljuje za matematiku) 2014.godine. Po njoj je nazvana nagrada koja se dodeljuje samo devojkama. Tu nagradu osvojila Jelena Ivančić.

Planovi za dalje,koji fakultet, gde?

Jelena: Prijavila sam se na Kembridž , Prinston i MIT. Trenutno bih najviše volela da odem na Kembridž.

Miloš: Što se studija tiče, još nisam odlučio na koji univerzitet da se prijavim, ali mi se zasada čini da su veoma dobri uslovi za studiranje matematike u Americi.

Šta mislite o ALUMNI projektu?

Jelena: Ne znam na šta mislite pod time. Ako je to da bivši učenici doniraju Matematičkoj, onda sam jako zahvalna na tome i volela bih da u budućnosti, ako budem imala prilike za tako nešto, i ja isto uradim.

Miloš: Smatram da je ALUMNI projekat veoma bitan za našu školu. Verujem da ću biti celog života biti vezan za matematička znanja i da ću nositi u sebi želju da se bar delimično odužim za sve što mi je škola pružila. Generalno, svim takmičenjima pristupamo kao tim i bodrimo jedni druge, što je veoma važno za rezultat. Rekao bih da nas taj timski duh razlikuje od većine drugih ekipa.

MATEMATIKA

Matematička gimnazija

 

Borka Marinković

 



Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA