MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 93
Planeta Br 93
Godina XVII
Novembar - Decembar 2019.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

FARMACIJA

 

M. Rajković

Osamdeset godina studija farmacije u Srbiji
i 140. godišnjica osnivanja Apotekarskog društva

Pogled u prošlost i budućnost

 

 

Neka ti hrana bude lek, a lek nikada hrana

Dioskorid

Naziv apoteka, radnja u kojoj se prodaju i spravljaju lekovi, bio je ispisan lepim crnim ćiriličnim slovima, jedinstvenog oblika, baš kao i ona u nazivu lista Politika. S leve i desne strane ulaznih vrata u plitkom reljefu figure Eskulapa i Higije, starih božanstava lekarskih veština. A unutra, kako se to u narodu kaže, sve kao u apoteci: besprekorno čisto i na svom mestu. Stojnice (posude, boce i tegle), staklene ili porcelanske, različite veličine i oblika, čija mi je sadržina bila nepoznata, sa crnim, crvenim ili belim signaturama, poređane abecednim redom.   Na pultu apotekarska vaga sa setom tegova, a s druge strane čoveka u nevolji Gospodin Apotekar u belom mantilu, Mr Pharm., oličenje lekovite blagosti, odmerenosti i dobrote.

Farmacija

Slika apoteke i apotekara iz sredine prošlog veka koju je potpisnik ovih redaka sačuvao u pamćenju nimalo nije izbledela. Dva velika jubileja: 80 godina studija farmacije u Srbiji i 140 godina od osnivanja Apotekarskog društva, danas Saveza farmaceutskih udruženja, obeležena krajem oktobra, samo su je izoštrila. Sada se sa osobitim pijetetom seća apotekara Đoke Kalijadisa u Brusu ili priča Samuila Gaona iz Železničke bolnice na Dedinju o radu u apoteci Kedrovića u Kruševcu i svom kolegi sa studija Miklji Petroviću iz Aleksandrovca župskog. Na žalost, ta zgrada podignuta po projektu Nikole Pašića, tada inženjerskog pripravnika, više ne postoji. Danas bi bila važan spomenik istorije farmacije u Srba, jer je Kedrovićeva apoteka, 1868, bila šesta institucionalna ustanova te vrste u Kneževini Srbiji.

Farmacija

Rodonačelnici srpskog apotekarstva

A istorija srpskog apotekarstva počinje ukorak sa stvaranjem moderne srpske države. One iste 1830, kada je na Tašmajdanu pročitan sultanov hatišerif, kojim je Knez Miloševoj Srbiji data unutrašnja autonomija, u Beogradu je magistar farmacije Mateja Ivanović osnovao prvu apoteku. Dugi rodonačelnik srpskog apotekasrtva i primenjene hemije bio je Pavle Ilić, prvi državni farmaceut i hemičar. Obojica su studije završili u Pešti. I čitavo potonje stoleće farmaceutski kadrovi iz Srbije školovali su se u inostranstvu (Beču, Pešti, Pragu, Gracu), a stvaranjem jugoslovenske države u Zagrebu. A da bi se steklo zvanje magistra farmacije trebalo je i vremena i truda. Još i više da bi magistar farmacije stekao pravo da samostalno rukovodi apotekom. Ako je neko hteo da studira farmacije morao je ispuniti danas nezamislive uslove za upis, o čemu detaljno piše prof. Dušanka Krajnović (Godišnjak Framaceutskog fakulteta u Beogradu za školsku 2018/2019). Bez položenog pripravničkog ispita se nije moglo na fakultet, a kvalifikacije o ponašanju i moralnim karakteristikama bile su garancija da kandidat može da studira. Eto zašto je Apotekar s početka teksta bio Gospodin s velikim početnim slovom.
Sa osnivanjem prvih apoteka i pitanje obrazovanja farmaceuta bivalo je sve značajnije. Prvi put je zvanično postavljeno o 25. godišnjici Srpskog lekarskog društva, 1887. Apotekarsko društvo, osnovano 1879, prvo je izašlo s predlogom da se pri Velikoj školi otvori Framaceutski odsek 1896. Zahtev je ponovljen više puta, a sa prerastanjem Velike škole u Univerzitet 1905. godine trebalo je da počene sa radom apotekarski kurs. No, do otvaranja kursa nije došlo. Zbog finansijskih teškoća propašće i plan 1921. da se Finansijski odsek otvori pri Medicinskom fakultetu. Inicijativa da ovaj fakultet ima dva odseka: medicinski farmaceutski urodiće plodom tek 1939, kada ministar prosvete donosi odluku da se upisu studenata farmacije pristupi u školskoj 1939/1940.

Farmacija

Farmaceutski odsek je svečano otvoren 24. oktobra u amfiteatru Histološko-fiziološkog instituta, uz prigodna obraćanja dekana fakulteta prof. Koste Todorovića. Dva dana kasnije za prvih 129 studenata počela je redovna nastava, a prvi čas, iz botanike, održao je prof. Stevan Jakovljević (1890 - 1962), biolog, tada već poznati pisac  Srpske trilogije i dopisni član Srpske kraljevske akademije. Sa početkom nastave postao je šef novootvorenog odseka, a dr Jovan Tucakov  (1905 – 1978) docent za predmet farmakognozija. Profesor Jakovljević je osnovao i bio prvi upravnik Instituta za botaniku, a dr Tucakov Institut za farmakognoziju, docnije i Institut za proučavanje lekovitog bilja i bio njihov prvi  rukovodilac.
Odsek je odmah iza rata prerastao u samostalan fakultet, a njegov prvi dekan bio je Petar Matavulj, redovni profesor opšte i neorganske hemije i osnivač Instituta za neorgansku hemiju. Nažalost, novi fakultet nije imao sopstvene prostorije, pa se nastavno-naučni rad odvijao pod okriljem Medicinskog fakulteta, u krajnje neuslovnim prostorijama. To stanje je potrajalo do 1. oktobra 1991, kada je Farmaceutski fakultet Univerziteta u Beogradu konačno stekao svoju kuću na Torlaku. Velikom zaslugom i profesora Mirjane Stupar i Milice Bogavac.
Upravo je u amfiteatru 1 tog novog zdanja s ponosom obeležen pređeni put od ideje da se na Velikoj školi obrazuje farmaceutski kadar do početka studija farmacije i potonjih osam plodnih decenija.  “Naši studenti su najbolji proizvod našeg rada”, kaže sadašnji dekan dr Slađana Šobajić. Od osnivanja do kraja septembra ove godine, studije farmacije je završilo 13.440 studenata. Navedeni broj je verovatno veći, jer nisu svi podaci do navedenog roka uneti u evidenciju studentske službe fakulteta. Od upisanih, 11.318 je diplomiralo po starom programu, dok je integrisane akademske studije završilo 2122 studenta, specijalističke akademske 1330, a specijalističke zdravstvene 1383. Magistriralo je 295, a doktorat steklo 423 studenta, od kojih je 149 završilo doktorske akademske studije.

Farmacija

Velikani naše farmacije

Ovim lepim povodom organizovana je izložba iz ciklusa Velikani u farmaciji o Stevanu Jakovljeviću i Jovanu Tucakovu.  Prethodno je u Negotinu tokom 54. Mokranjčevih dana bila otvorena izložba Momčilo Mokranjac, hemičar, profesor, toksikolog. U nazivu izložbe o Jakovljeviću i Tucakovu je stih Branka Miljkovića Tražim početak, sjaj i sate stale
Jakovljević je bio biolog, botaničar i književnik, Tucakov farmaceut, univerzitetski profesor širokog obrazovanja i interesovanja, savremeni istraživač lekovitih biljaka i narodne medicine, posvećeni borac za njihovu veću primenu, zasnovanu na potvrđenim činjenicama (Nada Kovačević), naučnik velike farmakomedicinske, biološke i opšte kulture (K. Todorović). Po rečima prof. Kovačević, Jovan Tucakov je i danas  u široj i stručnoj javnosti naš najpoznatiji farmaceut. Jakovljević se bavio eksperimenatlnom  morfologijom, fiziologijom i hidrobiologijom. Posebno je proučavao jezera (Ohridsko, Prespansko, Plitvička, glečerska jezera na Peristeru), napisavši više limnoloških studija. Proučavao je i mikrosvet, kao što su silaktne alge. Dve vrste za nauku nazvane su u njegovu čast Navicula jakovljevici i Achnantes jakovljevici.

Farmacija

Svečana akademija: Aleksandra Buha i Marin Jukić


Autori izložbe i kataloga, Ivana Spasović (Arhiv SANU) i Jelena Manojlović (kustos Muzeja za istoriju farmacije) kroz život i delo dvojice profesora predstavile su razvoj prvog farmaceutskog fakulteta i zasnivanje farmaceutskih nauka u našoj sredini. Izloženim materijalom uverile su nas zašto treba da ih se sećamo i u čemu to i danas mogu da budu uzori. Mladi istraživač Marin Jukić (nagrada Univerziteta u Beogardu za najbolji rad u oblasti biomedicine) ima na koga da se ugleda. Njegov rad o terapiji šizofrenije i pronalaženju grupe osetljive na lekove obajvaljen je u uglednom engleskom časopisu Lancet. Aleksandra Buha je dobila nagradu fakulteta za rad o toksičnim uticajima životne sredine. Retko u kojoj struci postiji tako bliska saradnja između fakulteta i njegovih bivših studenata kao na Farmaceutskom, čulo se na svečanoj akademiji.
A kada je reč o budućnosti farmacije kao struke i novim izazovima farmaceutskih nauka dekan Slađana Šobajić kaže da će mnoga rešenja koja izgledaju kao naučna fantastika postati stvarnost. “Period pred nama, kako u školovanju farmaceuta tako i u praksi obeležiće sledeće veštine: efikasnost, interdiciplinarnost, doživotno učenje, fleksiblnost i tehnološka pismenost. S jedne strane, novi edukativni alati zasnovani na novim komunikacionim modelima, poput virtuelnih učionica i fakulteta ili veštačke inteligencije, predstavljaće svakodnevicu u modernim obrazovnim sistemima, a s druge, profesionalni život farmaceuta budućnosti činiće: personalizovana medicina, farmakogenomika, pomaci od terapije ka prevenciji, prediktivna bioanalitika, integracija različitih disciplina u konačne proizvode namenjene zdravlju, komunikacija sa lekarima i pacijentima preko aplikacija na mobilnim telefonima…”
Kao što nekadašnjim apotekarima nije bilo nimalo lako da stignu do zvanja magistar farmacija ili da samostalno rukovode apotekom, budići studenti samim upisom moraju biti pripravni na doživotno učenje. Studije na Farmaceutskom fakultetu u Beogradu su od 2006/2007. godine organizovane kao integrisane akademske studije u trajanju od pet godina kroz dva studijska programa: farmacija i farmacija-medicinska biohemija. Ambiciozniji mogu da steknu i doktorat farmaceutskih nauka ili završe određenu specijalizaciju. Kako god zvanje imali ne smeju smetnuti s uma humani karakter svoje profesije. Ni savet profesora Tucakova da je “lek i lepa reč i dobra namera i razumevanje ljudi u nevolji”. Valjda je zato i fakultetski studentski hor nazvan po travi Raskovnik, koja po narodnom verovanju i gvozedena vrata otvara.

Farmacija


M. Rajković

 

 



Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA