MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 88
Planeta Br 88
Godina XVII
Januar - Februar 2019.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

TEMA BROJA

 

Dubravka Marić

Nuklearna energija / Institut INEP

Radioaktivnost u službi zdravlja

 

Tema BrojaInstitut za primenu nuklearne energije, INEP osnovan je 1959. godine u Beogradu, sa ciljem da se rad na primeni radioaktivnih obeleživača, radioaktivnih izotopa i jonizujućeg zračenja, pre svega u oblasti poljoprivrede i veterinarstva, objedini na jednom mestu. Tokom godina, Institut, koji ovog septembra obeležava 60. rođendan, proširio je polje istraživanja naročito na oblast biomedicine, i kroz naučne projekte i kroz primenjena istraživanja, i tako postao vodeća institucija u zemlji na polju radioimuno dijagnostike.

 

Zahvaljujući dobrim rezultatima koje je Institut ostvario na početku svoga rada, jugoslovenske vlasti i Ujedinjene nacije su mu 1963. godine poverile realizaciju projekta 'Nuklearna istraživanja i obuka kadrova u poljoprivredi', odredivši time njegov razvoj. Sredstva iz fonda UN korišćena su za nabavku specifične opreme, plaćanje troškova angažovanja međunarodnih eksperata koji su sarađivali na realizaciji INEP-ovih projekata i boravili u Beogradu, i za obuku mlađeg naučno-istraživačkog kadra u inostranstvu. U prvoj deceniji postojanja Instituta, glavna područja istraživanja bila su osnovna i primenjena istraživanja u oblasti fiziologije i ishrane domaćih životinja, radijacione imunologije, fiziologije bilja, hemije zemljišta, genetike, oplemenjivanja i zaštite bilja i upotrebe pesticida. Značajni istraživački rezultati postignuti su primenom tehnika radioaktivnih izotopa i jonizujućeg zračenja. Sledeći svetske tokove, INEP se od sedamdesetih godina više orijentiše na osnovna i primenjena istraživanja, kao i na razvoj novih tehnologija iz oblasti bioloških i biomedicinskih nauka, a takođe i na oblast zaštite životne sredine.
''Upravo tada dolazi do otkrića i primene radioimunoloških (RIA) testova za određivanje hormona i drugih biološki značajnih supstanci, prisutnih u krvi u vrlo niskim koncentracijama, zbog čega ih je nemoguće određivati uobičajenim hemijskim metodama. Radioimunološka metoda, zasnovana na formiranju imunskih kompleksa antigen-antitelo (Ag-At), od kojih je jedna od komponenti kompleksa obeležena radioaktivnim jodom, omogućila je određivanje specifičnih analita (hormona, tumorskih markera, autoantitela) i time dobijanje dragocenih informacija u dijagnozi različitih bolesti i stanja. Njen značaj i potencijal podstakli su INEP da svoj kontinuirani naučno-istraživački rad i saznanja u oblasti imunologije, endokrinologije i biologije reprodukcije upotrebi za razvoj RIA metode i formiranje dijagnostičkih kompleta.

Tema Broja

Prvi radioimunodijagnostički komplet namenjen određivanju humanog placentnog laktogena, INEP je proizveo 1978. Tokom naredne dekade, Institut je formirao mnoštvo testova za određivanje tiroidnih, reproduktivih, gastrointestinalnih, hipofiznih hormona i nekih tumorskih markera, a svojom proizvodnjom RIA testova snabdevao je laboratorije nuklearne medicine u celoj Jugoslaviji. U poslednjoj deceniji prošlog veka, mnogi od ovih testova usavršeni su korišćenjem monoklonskih antitela. Ona su omogućila stvaranje nove generacije radioimuno testova, sa izuzetno visokom specifičnošću i afinitetom za ispitivani analit. U godinama ekonomskih sankcija, INEP je na osnovu sopstvene proizvodnje radioimunodijagnostika bio jedini snabdevač zdravstvenih centara u Srbiji. Danas proizvodi preko stotinu imunodijagnostičkih kompleta namenjenih in vitro dijagnostici (IVD) u humanoj medicini, po čemu je i dalje jedinstven institut u zemlji. Neki od ovih proizvoda se koriste i u veterinarskoj medicini. Svi proizvodi koji su u upotrebi, registrovani su u Agenciji za lekove i medicinska sredstva, a svoje testove INEP koristi i u sopstvenoj laboratoriji za ispitivanja u oblasti medicinske dijagnostike za građanstvo'', kaže dr Ljiljana Hajduković, biohemičar i pomoćnik direktora za laboratorijska ispitivanja u Instutu za primenu nuklearne energije u Beogradu.

Bioindikatori i radioaktivnost

Od Hirošime do Černobilja

Radioaktivnost je pojava koju su ljudi relativno kasno počeli da koriste iako je otkrivena krajem 19. stoleća. Bombardovanjem Hirošime i Nagasakija, početkom avgusta 1945. godine, započela je era nuklearnog oružja. Prva nuklearna elektrana počela je sa radom početkom septembra 1948. u Ouk Ridžu u Tenesiju. Između 1954. i 1982. SAD, SSSR i Velika Britanija vršili su intenzivne probe nuklearnog oružja, i time doprineli oslobađanju velike količine različitih radionuklida u životnu sredinu. Od 27 akcidenata koji su se dogodili pre onog u Černobilju, samo u tri slučaja je došlo do značajnog ispuštanja radioaktivnih izotopa u okolinu, i to 1957. u Kištimu (SSSR), pa iste godine u Vindskejlu (Velika Britanija) i potom 1979. u nuklearki Ostrvo tri milje (SAD). Akcident koji je obeležio prošli vek je onaj koji se dogodio u nuklearnoj elektrani 'Lenjin' u Černobilju, u tadašnjem Sovjetskom Savezu, danas Ukrajini. Pri tom je uništen visokoenergetski ključajući reaktor  snage  milion vati, a posledice akcidenta osetile su se na čitavoj severnoj hemisferi i pogodile milione ljudi. Sastav ispuštenog materijala iz oštećene elektrane zavisio je od faze u kojoj je bio ispušten. Raznošenje izbačenog materijala, a samim tim i zagađenje teritorija, u najvećoj meri bili su posledica meteoroloških uslova. Prema podacima UNSCEAR-a, radioaktivni oblak je zahvatio teritoriju SFRJ u dva talasa. Procenjeno je da je tokom 1986. godine, na teritoriji SFRJ deponovano oko 2,4% od ukupno ispuštenih radionuklida (bez inertnih gasova), odnosno, oko 5% 131I i oko 10%137Cs. Zagađenje teritorije SFRJ radionuklidima bilo je neujednačeno.

Institut INEP je i ovlašćeno pravno lice za obavljanje gama-spektrometrijskih ispitivanja, sa ovlašćenjem koje je izdala nekadašnja Agencija za zaštitu od jonizujućih zračenja i nuklearnu sigurnost Srbije (sadašnji Direktorat za radijacionu i nuklearnu sigurnost Srbije). U njemu se, praćenjem nivoa radioaktivnosti u vodi za piće, životnim namirnicama, stočnoj hrani, veštačkom đubrivu, lekovima, predmetima opšte upotrebe, zemljištu i bio-indikatorima, duže od tri decenije realizuju istraživanja u oblasti radioekologije. Radionuklidi  kao izvori jonizujućih zračenja različitog porekla i karakteristika, procesima migracije i nakupljanja dospevaju u zemlju i vodu, a preko njih i u namirnice biljnog i životinjskog porekla. Na taj način doprinose ukupnom ozračivanju ljudi koji žive na određenoj teritoriji. Izvori jonizujućih zračenja, prema svojoj genezi i pojavljivanju u životnoj sredini, mogu biti prirodni, antropogeni i radioaktivni otpad.
''Istraživači Odeljenja za radioekologiju i agrohemiju bave se ispitivanjima u oblasti biomonitoringa. Podaci o prostornoj i vremenskoj podeli i trendovima zagađenja vazduha i okoline radionuklidima, posebno u uslovima nuklearne nesreće i nekontrolisane emisije fisionih produkata, mogu se prikupiti pomoću bioindikatora (lišajeva, mahovina i gljiva). Sposobnost akumulacije radionuklida uglavnom je uzrokovana činjenicom da bioindikatori ne razlikuju specifičnosti između hemijski srodnih elemenata, što u uslovima radioaktivne kontaminacije dovodi do nakupljanja radionuklida u njima. Na nivoe aktivnosti radionuklida u ovim bioindikatorima utiču mnogi faktori.
Neposredno posle akcidenta u Černobilju, nivoi aktivnosti fisionih proizvoda (134Cs i 137Cs) u ovim organizmima, bili su značajni. Dugo vreme poluraspada 137Cs (30,2 god) i 134Cs (2,1 god), kao i ponašanje u biološkim sistemima analogno kalijumu, svrstavaju ove radionuklide među biološki najznačajnije. Istraživanja sprovedena u INEP-u nakon černobiljskog akcidenta, odnosila su se prvenstveno na lokalizaciju i distribuciju ovih radionuklida u tkivima lišajeva i mahovina. Istraživanja su bila usmerena i na razumevanje mehanizama kojim ovi organizmi funkcionišu kao indikatori radioaktivnog zagađenja. Posebna pažnja je posvećena ispitivanju efikasnosti desorpcije (spiranja) 137Cs i drugih metala iz lišajeva i mahovina rastvorima koji imitiraju sastav kiselih kiša, a radi procene rizika od sekundarnog zagađenja okoline nakon njihovog oslobađanja iz bioindikatora. Kako većina radioaktivnih zračenja, kojima su ljudi izloženi, potiče iz prirodnih izvora (oko 85%), deo istraživanja se odnosi i na ovu problematiku. Na osnovu sadržaja prirodnih radionuklida u zemljištu (40K, radionuklidi serije 238U i 232Th), procenjuju se jačina doze zračenja koju primi stanovništvo, godišnja efektivna doza i indeks radijacionog rizika'', objašnjava dr Ana Čučulović, fizikohemičar i zamenik načelnika Odeljenja za radiologiju i agrohemiju u Institutu za primenu nuklearne energije u Beogradu.
v INEP je član Univerziteta u Beogradu. Od 2007. godine je akreditovan kao naučni institut gde se kroz projekte Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja realizuju fundamentalna istraživanja u oblastima biologije, biomedicine i hemije. Svest o važnosti kvaliteta rezultata u istraživačkom i dijagnostičkom smislu, dovela je do uređenja kompletne delatnosti INEP-a na način koji mu je omogućio dobijanje međunarodnog sertifikata o uspostavljenom sistemu kvaliteta ISO 9001 i ISO 13485 (za označavanje proizvoda CE znakom), a laboratorija INEP-a je akreditovana prema standardu ISO/IEC 17025.

Tema Broja

 

Dubravka Marić



Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA