MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 84
Planeta Br 84
Godina XV
Maj - Jun 2018.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

GODIŠNJICE

 

M. Rajković

Sedamdeset godina Vizantološkog instituta SANU

ZRVI - amblem struke

Pre sedamdeset godina, marta 1948, u okviru tadašnje Srpske akademije nauka (SAN, ono i umetnosti biće dodato 1960), po uzoru na organizaciju naučnog rada u SSSR, prvoj zemlji socijalizma, formiran je, među ostalim naučnim institutima, i Vizantološki institut jer je to diktirao snažan razvoj vizantologije kao posebne grane istoriografije srednjeg veka. Bio je to prvi institut takve vrste u svetu. Osnovao ga je Georgije Aleksandrovič Ostrogorski (Sankt Peterburg 1902 - Beograd 1976), profesor istorije Vizantije Filozofskog fakulteta u Beogradu, jedan od najvećih vizantologa XX veka. Ostrogorski je bio i njegov prvi, doživotni direktor. Naslediće ga na tom mestu akademik Božidar Ferjančić, a od njegove smrti 1998. Institutom rukovodi akademik Ljubomir Maksimović, potpredsednik SANU za društvene nauke.

GODIŠNJICEOstrogorski je u stvaranju Instituta imao veliku podršku akademika Nikole Radojčića, koji je dao nemerljiv doprinos u postavljanju temelja Instituta i bio njegov pravi pomoćnik. Radojčićev svesrdni angažman na ovom pionirskom poduhvatu je razumljiv jer je, kao stručnjak za istoriju srpskog srednjeg veka, dobro znao koliko je srpska srednjovekovna civilizacija neraskidivo vezana za vizantijsku i koliko su vizantijski izvori značajni za rekonstrukciju i razumevanje te epohe. Nikola  Radojčić je pokrenuo prve publikacije Instituta. Pvi broj časopisa Zbornik radova Vizantijskog instituta izašao je 1952. godine, a  njegov tetragram ZRVI je postao, kako reče akademik Maksimović, „amblem struke u svetskim razmerama“. ZRVI je jedan od 12 najvećih međunarodnih naučnih časopisa za vizantologiju. Dosad su izašle 54 sveske.  Pored časopisa, Institut ime još dve serije publikacija: Posebna izdanja i Izvori.

Povodom sedamdesetogodišnjice rada Vizantološkog instituta treba podsetiti da ova ustanova nije postavljena na neuzoranu ledinu. Dragutin Anastasijević je još 1906. godine osnovao Seminar za vizantijske studije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, na kome je Ostrogorski, po dolasku iz Breslava (Vroclava) 1933, predavao vizantijsku istoriju (od 1941. kao redovni profesor) do penzionisanja 1973. Takođe i na podatak da je Drugi svetski kongres vizantologa održan u Beogradu 1927 (Kraljevina SHS).

Iznikla iz Rimskog carstva

Viznatija je iznikla iz Rimskog carstva. Nikada se država nije zvala tako. To ime joj je dala moderna nauka - objasnio je u jednom intervjuu Božidar Ferjančić, drugi direktor Vizantološkog instituta

Naučna misija Instituta bila je od početka jasno određena: izučavanje raznih aspekata vizantijske civilizacije - države, društva, ustanova, književnog i umetničkog stvaranja, crkvene organizacije, s jedne strane, i njihovog uticaja na život u Srbiji srednjeg veka, s druge. Srpsko-vizantijski odnosi bili su dominantno polje rada. Institut je najbolji primer komplementarnog spoja vizantijske istoriografije i nacionalne medievistike (jezika, književnosti, umetnosti, ekonomije, teologije, prava, muzikologije, arhitekture, crkvenog pesništva i slikarstva), odnosno koliko je naša vizantologija zapravo oslonjena na medievistiku u širem smislu. Širi krug medievista (istoričara umetnosti, književnosti, prava, arheologa i drugih naučnika) angažovan je u radu Instituta.
GODIŠNJICEInstitut je na velika vrata izašao u svet 1961, kada je u tadašnjoj Jugoslaviji (FNRJ) održan 12. kongres vizantologa. „On jeste održan u Ohridu, ali je pripremljen u Beogradu“, ističe Srđan Pirivatrić, naučni saradnik i predsednik Srpskog komiteta za vizantologiju. „Izlazak u svet bio je pažljivo uobličen. Sa 400 učesnika bio je to prvi pravi svetski kongres, koji je prevazišao kamernu atmosferu ranijih okupljanja.“
Potpunu afirmaciju Vizantološkog instituta SANU donela je organizacija XXIII kongersa u Beogradu, krajem avgusta 2016, sa temom Vizantija kao svet promena, koji je okupio više od 1300 učesnika, što je broj koji će teško uskoro biti prevaziđen. Kongres je imao šest zvaničnih jezika: francuski (kao zvanični jezik vizantologije), engleski, nemački, ruski, italijanski i savremeni grčki. „Tako impozantan broj istraživača govori o sposobnosti ove sredine da organizuje tako veliki događaj“, kaže Pirivatrić.

Ostrogorski o svojoj “Istoriji Vizantije”

Profesor Ostrogorski je svoje glavno delo Istorija Vizantije, kako je jednom rekao, napisao još pre Drugog svetskog rata, a kasnije ga u novim izdanjima i prevodima na strane jezike (jedna od naših najprevođenijih naučnih knjiga) dopunjavao.
- Pokušao sam da prikažem vizantijsku državu kao jednu organsku celinu - objasnio je po čemu se ona razlikuje od sličnih dela. - Razlikuje se i po tome što sam više pažnje poklonio unutrašnjem razvitku Vizantijskog carstva i dao sam više prostora odnosima sa Slovenima, pre svega južnim Slovenima pa i istočnim. Možda bih danas napisao i bolju, a možda i ne bih, ko zna.

Danas, prema rečima Bojane Krsmanović, višeg naučnog saradnika i zamenika direktora, rad Instituta se odvija na četiri osnovna polja istraživanja: istorija Vizantije, proučavanje vizantijskih odnosa sa mediteranskim narodima i uticaj koji su oni ostavili na srpski narod, proučavanje spomenika kulture i proučavanje grčkog jezika i književnosti i uticaja koje je vizantijska književnost imala na razvoj srpske književnosti.
Od januara 2011. naučna delatnost Instituta objedinjena je dugoročnim projektom Tradicija, inovacija i identitet u vizantijskom svetu (rukovodilac B. Krsmanović), koji uključuje domaće i strane istraživače iz raznih naučnih oblasti. Institut ima 12 istraživača. Mlađi čine dobro ukomponovan interdiscipinarni tim, svi su u naučnim zvanjima pa, prema rečima direktora Maksimovića, Vizantološki institut „može očekivati plodotvoran rad u vremenu budućem“. Bojana Krsmanović, njegov zamenik, kaže da će Institut nastaviti da unapređuje Zbornik radova, jedini nacionalni časopis za vizantologiju, da objavljuje radove na različitim jezicima (a ne kao što je to u većini drugih isključivo na engleskom), da proučava vizantijsko-srpske odnose. Nikada ne treba da zaboravimo da smo svoju etničku samosvest izgradili na Savinom preuzimanju vizantijskog prava i njegovom prilagođavanju srpskom narodu i srpskom srednjovekovnom društvu.


GODIŠNJICE

Čudotvorna ikona u Vizantiji

U proteklih 70 godina, Institut je objavio 44 posebne monografije, među kojima i pet knjiga u seriji Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije. Poslednja knjiga Posebnih izdanja je “Čudotvorna ikona u Vizantiji” Bojana Miljkovića, prikazana na Tribini Biblioteke SANU. Institut je 2015. pokrenuo novu seriju publikacija - Izvori, u kojoj je izdat prvi tom (XII-XIII v) - Natpisi istorijske sadržine u zidnom slikarstvu, koji su priredili akademik Gojko Subotić, B. Miljković, V. Savić i I. Špadijer). Jedan tom će biti posvećen samo natpisima u Hilandaru.

GODIŠNJICE

GODIŠNJICE GODIŠNJICE

 

M. Rajković


Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA