MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 78
Planeta Br 78
Godina XIV
Maj. 2017- Jun. 2017.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA 

 

Osušena sluz kao pomoć mikrobima

U slanim vodama Marsa

S luzave konglomeracije, kolonije ćelija potopljene u zaštitnu sluzavu opnu, kada su izložene prezasićenoj vodi nalik onoj kakva postoji na Marsu, žive duže nego pojedinačne ćelije - čak i onda kada su prethodno osušene.

Takve sluzave konglomeracije postoje svuda na Zemlji, od zubnog kamenca u našim ustima i taloga u baricama do sistema koji koristimo za čišćenje velikih naftnih mrlja. U ovom slučaju, sluzave konglomeracije mogu da zaštite svoje stanovnike od antibiotika, radijacije, temperaturnih promena i drugih ekoloških ekstrema koji bi ih inače gotovo istog časa ubili.

ISTRAŽIVANJE


Njihovo ponašanje na Zemlji je dosta dobro prou- čeno; međutim, tek počinjemo da istražujemo kako bi one reagovale na drugačija okružena u kosmosu - što je od suštinskog značaja ako želimo da izbegnemo zaga- đivanje drugih svetova. Jedan eksperiment koji je upravo u toku pokazuje da bi sklanjanje mikroba u vasionski brod moglo da im pomogne da prežive.

 Mučno iskustvo putovanja kosmosom

Iako je Mars uglavnom suv, znamo da njegove ledene kape sadrže vodu, i da bi na toj planeti, u izvesno doba godine, mogle da se pojave vodene bujice. Da bi proučio kako bi sluzave konglomeracije mogle da reaguju na takve marsovske vode, Adam Stevens i njegove kolege (Univerzitet u Edinburgu, Velika Britanija) potopili su ih u sedam slanih voda različitog hemijskog sastava i intenziteta, nalik na one na Marsu.

Sve su se dobro ponašale u blažim rastvorima i pre- živele su petočasovni period posmatranja. Pošto su u eksperiment uvođeni jači rastvori počela je, međutim, da se uočava razlika: konglomeracije koje su osušene pre potapanja u tu vodu opstajale su daleko uspešnije nego one čiji je prvobitni tečni sadržaj ostao neizmenjen.Svaka takva konglomeracija preneta sa Zemlje na Mars bila bi verovatno prosušena tokom putovanja kroz bezvazdušni prostor kosmosa. Ispada da bi ih to mučno putovanje moglo zapravo pripremiti za nastavak života na Marsu.

ISTRAŽIVANJE


Samozaštita od uslova na Marsu

Posle prvobitnog šoka u kontaktu sa najintenzivnjim rastvorima, prethodno osušene konglomeracije su počinjale da rastu, uspostavivši, po svoj prilici, sopstvenu zaštitu od surovog okruženja.

To bi moglo da predstavlja rezultat međusobne komunikacije unutar konglomeracije: ćelija na spoljnoj ivici, izložena slanoj vodi Marsa, mogla bi da pošalje signal upozorenja pojedinačnim ćelijama koje se nalaze u dubljim slojevima konglomeracije. Te ćelije bi mogle da stvore ve- ću količinu zaštitne sluzi ili da se većom brzinom razmnožavaju da bi uspostavile zaštitni zid. Posle 5 časova u najintenzivnijim slanim rastvorima, koji su bili i do 70 puta slaniji od onih najblažih, svi mikrobi u prethodno osušenim konglomeracijama bili su mrtvi.

Obični, nesušeni konglomerati prošli su daleko gore: u najoštrijim slanim okruženjima njihove ćelije umirale su u toku prvog sata. Neki od prirodno hidriranih konglomerata nisu potrajali ni pola sata. Strah od mikroba sa Zemlje Na Marsu su krajevi koji imaju vodu (iako slanu, prezasićenu vodu) označeni, od strane međunarodne komisije za istraživanje kosmosa, kao “specijalni regioni”. To su mesta za koja postoji najveća verovatnoća otkrivanja pojava života na Marsu, ali istovremeno i najbolja mesta za razvijanje zagađivača okruženja te planete prispelih sa Zemlje.

Budući da bi svaka takva kontaminacija mogla da učini nemogućim ozbiljno istraživanje tih prostora, moramo biti krajnje oprezni kada šaljemo vasionske brodove ili terenska vozila u te regione. Sluzavi konglomerati bi mogli da pomognu marsovskim mikroorganizmima da opstanu, stoga bi to moglo da bude nešto za čim valja tragati na uobičajenim slanim padinama Marsa ili u slanim morima ledenih meseca koji se nalaze u udaljenijim zonama našeg solarnog sistema.

Postoji, međutim, i opasnost da bi takva okruženja omogućila i uspešan razvoj mikroba sa Zemlje, koji bi mogli da potisnu svaki prethodno postojeći život i na taj način kontaminiraju nauku. “Ovo istraživanje pruža izvesne informacije o tome za čim bismo potencijalno mogli da tragamo ako zaista krenemo u istraživanje tih slanih voda; s druge strane, ovo nam možda ukazuje da možda ne bi ni trebalo to da radimo”, kaže Stevens. “To je neka vrsta upozorenja da čvrsto držimo uzde prostora kojeg treba da shvatimo pre nego što zakoračimo u eru vasionskih putovanja”, kaže Jennifer Macalady (Penn State univerzitet, SAD). 






 

 

 

 

 









Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA