MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 78
Planeta Br 78
Godina XIV
Maj. 2017- Jun. 2017.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

MATEMATIKA

 

 Borka Marinković

Funkcije

Od saobraćaja do cunamija

Genijalna Dekartova ideja uvođenja pravouglog koordinatnog sistema (prva polovina 17. veka, po njemu i nosi naziv) prelomna je u razvoju matematike. Ideja da se svakoj tački u ravni pridruži uređen par realnih brojeva, tzv. koordinate, omogu- ćila je da se razni geometrijski problemi formulišu, izučavaju i rešavaju algebarskima sredstvima (jednačinama i nejednačinama).

I obrnuto, da se algebarske veze prikažu geometrijski. Otkrivanje zavisnosti između pojedinih veličina je veoma značajno.Veličine koje u nekom procesu mogu imati različite vrednosti nazivamo promenljivim (veli- činama). U matematici je uveden pojam funkcionalne zavisnosti ili funkcije.

Ako su dve promenljive x i y u takvoj vezi da se menjanjem vrednosti jedne promenljive (x) menja vrednost druge promenljive (y), onda se promenljiva y naziva funkcijom promenljive x. Funkcija može imati više promenljivih. Ovu analitičku definiciju funkcije matematičari manje koriste (pristupačnija je definicija iz teorije skupova i topologije).

Funkcija ili preslikavanje je pridruživanje jednog elementa iz skupa A (originala, domena) drugom elementu iz skupa B (slika, kodomena) po određenom pravilu F. U najvećem broju oblasti matematike koristi se tzv. funkcija realne promenljive. To je funkcija u kojoj je skup A podskup ili skup realnih brojeva , a skup B skup realnih brojeva.

Latinska reč „funkcija” ima više značenja, ali mnogi prvo pomisle na njeno matematičko značenje. Preciznije, na njenu značajnu i raznoliku primenu u inženjerstvu, građevinarstvu, saobraćaju, ekonomiji, medicini , vojnim naukama… praktično u svim oblastima savremenog života

MATEMATIKA


Način zadavanja funkcija

Zadati funkciju znači odrediti pravilo po kojem svakoj vrednosti nezavisne promenljive (argument) pridružujemo određenu vrednost. Funkcije se mogu zadati na više načina:tablično, grafički, analitički.Tablični način se često primenjuje u prirodnim naukama, tehnici i ekonomiji. Za različite vrednosti argumenata (u eksperimentima) izračunate su vrednosti funkcija.

Ovako zadate funkcije nisu u potpunosti određene (samo za neke vrednosti). Međutim, ukoliko su vrednosti argumenata dovoljno blizu, dobijaju se vrlo precizne vredenosti funkcija. Tabelarno su prikazane logaritamske tablice, finansijske tablice (složen kamatni račun) i sl. Grafički način se sastoji u geometrijskom predstavljanju skupa nezavisnih i zavisnih vrednosti u koordinatnom sistemu.

Tu se ne daje mogućnost da se tačno izračunaju vrednosti funkcija za određene vrednosti argumenata, ali se zato na očigledan način prikazuju tok i važna svojstva funkcije. Analitički način je zadavanje formule iz koje se vidi koje se sve operacije moraju izvršiti nad argumentom x da bi se dobila vrednost funkcije. Prema vrsti operacija razlikujemo više elementarnih funkcija.

Elementarne funkcije zadate analitički:

• Linearna y=ax+b

• Stepena funkcija (polinom)

• posebno kvadratna funkcija y=ax2+bx+c

• Korena funkcija y= n √x, n∈N

• Racionalna funkcija y=k/x

• Eksponencijalna y=ax, a>0, a≠1, posebno y=ex, e≈2,718

• Logaritamska funkcija y=loga x, a>0, a≠1, posebno y=lnx (prirodni logaritam, osnova je e)

• Trigonometrijske funkcije: y=sinx, y=cosx, y=tgx, y=ctgx

• Inverzne trigonometrijske funkcije: y=arcsinx, y=arccosx, y=arctgx, y=arcctgx

U primenama se najčešće koriste povezane elementarne funkcije ili složene funkcije. Najvažnija svojstva realnih funkcija su: definisanost, ograničenost, asimptote, monotonost, parnost-neparnost, periodič- nost, nule, znak, ekstremne vrednosti (min, max), konveksnost. Kada je funkcija zadata analitički, matematičkim ispitivanjem njenih osobina (toka), moguće je prilično precizno nacrtati njen grafik.

Primena matematičkih funkcija u ekonomiji

Za rešavanje složenih ekonomskih problema, onda kada se ciljevi poslovanja mogu kvantitativno izraziti, za donošenje optimalnih poslovnih odluka najefikasniji alat su različiti ekonomsko-matematički modeli. Pri definisanju odgovarajućeg modela, za izražavanje odnosa između promenljivih, značajnu ulogu imaju ekonomsko-matematičke funkcije tražnje, ponude, ravnoteže tržišta, ukupnog i graničnog prihoda, ukupnih, graničnih i prosečnih troškova, dobiti, proizvodnje.

Funkcija tražnje Količina robe koju su kupci u određenom vremenskom periodu spremni da kupe, zavisi pre svega od cene te robe. Zavisnost ove dve veličine (promenljive) je obrnuto proporcionalna. Obrnut proces dešava se u slučaju smanjenja cene određene robe, kada dolazi do povećanja njene tražnje.

Takođe, na tražnju neke robe utiče međusobna zavisnost nekih roba i faktori kao što su kupovna moć, ukus potrošača, njihov broj. Imajući u vidu navedene faktore može se postaviti opšti oblik funkcije tražnje : qi = g(pi, pj,D,n,m), gde veliine u zagradi predstavljaju uticaj gorenavedenih faktora. Funkcija tražnje u užem smislu, gde je jedini faktor zavisnosti cena, je oblika: q=f(p), poznata je pod imenom Maršalova funkcija tražnje. Odabrani matematič- ki oblik ove funkcije mora predstavljati najbolju mogu- ću aproksimaciju izražene zavisnosti kretanja cene i tražnje posmatrane robe.

MATEMATIKA



Primena trigonometrijskih funkcijau seizmologiji

Pri pomenu reči cunami, misli se na (često veoma opasne) morske talase nastale posle tektonskih poremećaja na dnu okeana. Kada se desi tektonski pokret u okeanu, voda ide prvo ka dnu i povlači se od obale, a potom nadolazi i povećava nivo mnogo više od uobičajnog dok se konačno ne stabilizuje na normalnom nivou.

Opisana pojava traje oko 15 minuta. Ova pojava se može prikazati sinusnom funkcijom gde podeoci na x–osi pokazuju vreme (min), a na y–osi visinu vode (m). Grafik ide prvo nadole jer je navedeno da, u slučaju zemljotresa, voda ide nadole u odnosu na normalnu dubinu. Dostiže svoj minimum u zavisnosti od dubine vode i amplitude talasa.

Zatim se vraća na normalnu dubinu, za isto vreme. U sledećoj fazi se penje dok ne udvostruči visinu, a u poslednjoj fazi se vraća na normalni nivo. Period od 15 min je podeljen na četiri dela: I - nadole do min, II - nagore do nule , III - nagore do maksimuma, IV - nadole do nule. Postavljanjem odgovarajuće sinusne jednačine u zavisnosti od amplitude talasa, mogu se postaviti i rešiti problemi npr. predvideti (izračunati) dubina vode posle određenog vremena ili dužina talasa. Trigonometrijske funkcije se koriste i kao vizuelni prikazi koji imaju informativno ili upozoravajuće dejstvo. Čak i u industriji video-zabave trigonometrijske funkcije se iscrtavaju na velikim ekranima koji prate javne manifestacije.

 

 

 

 Borka Marinković

 

 









Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA