MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 75
Planeta Br 75
Godina XIII
Septembar. 2016 - Oktobar. 2016.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

ZOOLOGIJA

 

Pripremila: Dr Ana Paunović

Opasne vrste

Pažnja, otrovno!

Otrovne životinje su oduvek privlačile pažnju i izazivale strah kod ljudi. Otrovi su supstance koje su strane organizmu u koji dospeju i u njemu izazivaju niz reakcija, remete normalne životne funkcije i izazivaju oštećenja koja mogu da dovedu do smrti. Prema načinu na koji koriste otrove, životinje možemo podeliti u dve grupe: - otrovnice ili fanerotoksične (grč.farenos: očigledan; toksikon: otrov). To su aktivne ubice, koje otrove proizvode u žlezdama i pomoću određenih organa (zubi zmija otrovnica, bodlja škorpija i dr.) unose ih u telo žrtve i koriste ih za lov ili odbranu.
- otrovne životinje ili kriptotoksične (grč. kriptos: sakriven). To su pasivne ubice. One u nekom delu tela stvaraju otrov ili su ga slučajno sakupile (npr. školjke) da bi odbile predatora od sebe. Nemaju organe za unošenje otrova u telo žrtve ili neprijatelja. Njihovo telo je najčešće upadljivih boja ili šareno, što upozorava da su otrovne.

Pažnja, otrovno!

Meduze

Smatra se da su meduze nastale pre oko 650 miliona godina. Danas nastanjuju brojna vodena prostranstva, uglavnom tople okeane i mora. Telo ovih životinja sastoji se 95% od vode, tako da meduze izvađene iz vode i stavljene na stenu na obali predstavljaju hrpu pihtijaste providne mase koja se na suncu ubrzo osuši i gotovo ispari.
Meduze su prilično agresivne grabljivice koje na pipcima imaju milione žarnih ćelija koje „ispaljuju“ u telo svojih žrtvi i time ih parališu, a zatim ih brzo progutaju ustima koja se nalaze na dnu klobuka. Žarne ćelije su skoncentrisane najviše oko usnog otvora i na pipcima. Sastoje se iz sićušnih kapsula u kojima je spakovan končić na čijem se kraju nalaze bodljice. Ove ćelije luče otrovnu supstancu koja može biti fatalna za čoveka. Kada su jednom upotrebljene, brzo propadaju i zamenjuju se novim.
U Jadranskom moru, pojavljuje se meduza Pelagia noctiluca. Klobuk joj je promera do 12 cm, bledo žute je do ružičaste boje. Nekada je teško vidljiva. Žari otrovom proteinskog sastava. Prilikom dodira, oseti se jak bol posle kojeg se javljaju opekotine i mehurići.
Ako je zahvaćena velika površina tela dodirom s većim brojem meduza, mogu se javiti simptomi kao što su mučnina, povraćanje, glavobolja, nemir, lokalne hemoragije i plikovi. Kasnije se može javiti nekroza tkiva na mestu težih ozleda. Opisani su i simptomi slični šoku.

Morska osa

Chironex flecker je vrsta meduze za koju možemo da kažemo da je najotrovnija životinja na svetu. Njen otrov napada srce, nervni sistem i ćelije kože. Izaziva toliko jak bol da žrtve najčešće padaju u šok, udave se ili umru od srčanog napada i pre nego što dođu do obale. Protivotrov postoji, ali ga žrtve moraju primiti veoma brzo. Živi u vodama Australije i Indonezije.
drugi

Škorpije

Škorpije spadaju u najkrupnije paukolike životinje i najstariji su kopneni zglavkari. Mogu da narastu do 25 cm. Žive u suptropskim i tropskim predelima, a ima ih i u umerenom pojasu. Škorpije su noćne životinje koje dolaze u ljudska naselja, verovatno u potrazi za hranom. Danju se skrivaju ispod kamenja ili zidova kuća i nisu nasrtljive. Otrovna bodlja na vrhu repa nije previše čvrsta i nije namenjena za sukobe s čovekom tako da teško probija kožu odraslog čoveka.
Srbiju nastanjuju relativno neopasne vrste. U Beogradu, najčešće oko Kalemegdana, može se naići na evropsku vrstu iz roda Euscorpius. Njen otrov je kao kod pčele, ali je potpuno bezopasan - ubod izaziva samo svrab.
Otrovi škorpija u drugim delovima sveta se značajno razlikuju iako se pretežno sastoje iz neurotoksičnih peptida. Evropska škorpija sadrži tzv. alfa-škorpijski toksin.
Izraelski pustinjski škorpion Za razliku od evropskih škorpija, koje imaju relativno bezopasan otrov za čoveka, ovo je opasna vrsta. Njegov otrov čini koktel veoma snažnih neurotoksina koji izazivaju jak bol, praćen komom i paralizom. Iako je ubod veoma bolan, nije dovoljan da izazove smrt odraslog, zdravog čoveka. Rizičnija grupa su deca, starije osobe i srčani bolesnici. Živi u Severnoj Africi i na Bliskom istoku.

 

 

 

Pripremila: Dr Ana Paunović

 

 





Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA