MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 107 | PIRAMIDE - TAJNE I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 107
Planeta Br 107
Godina XIX
Septembar - Oktobar 2022.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

TEMA BROJA

 

Dubravka Marić

Piramide - tajne i otkrića / Srednja i Južna Amerika

Nisu najstarije, ali jesu najbrojnije

 

U Srednjoj i Južnoj Americi se nalazi više piramida nego na ostatku Zemljine kugle! Najpoznatije su Piramida Sunca i Piramida Meseca u Teotivakanu, El Kastiljo ili Kukulkanov hram u Čičen Ici na Jukatanu, Velika piramida u Tenočtitlanu, piramida u Čoluli ili Tlačiualtepetl i veliki hram Saksajaman u Kusku, koji i danas pogrešno proglašavaju za tvrđavu.

Tema broja

Piramida Sunca u Teotivakunu, Meksiko

Narodi Srednje i Južne Amerike gradili su piramide da budu domovi za njihova božanstava, da unutra sahranjuju svoje vladare i da im služe za ratovanje. U mnogim velikim gradovima-državama su hramovi-piramide bili centri javnog života i mesta za obavljanje svetih rituala, koji su podrazumevali i žrtvovanje ljudi. Mezoamerički narodi su gradili piramide počev od oko 1000. pne, pa do španskog osvajanja, početkom 16. veka.
Često je reč o obnovljenim starijim piramidama, čime se glorifikovao aktuelni vladar. Ovo se radilo zbog verovanja da obnova piramide predstavlja ključni proces, koji će promeniti nabolje i kraljev odnos sa bogovima. Uglavnom su ih gradili od zemlje, a potom su ih oblagali kamenjem. Piramida je obično imala stepenasti ili slojeviti oblik, dok se na vrhu nalazila platforma ili hramska struktura, pa ih često nazivaju „stepenastim piramidama.“ Najstarija poznata piramida u Americi se nalazi u La Venti, u meksičkoj državi Tabasko. Izgradili su je Olmeci, prva velika mezoamerička civilizacija. Piramida je datovana između 1000. i 400. pne.

Tema broja

Najstarija piramida u Americi nalazi se u La Venti

Tema broja

Skulptura u La Venti

Najpoznatija pojedinačna piramida u Srednjoj Americi je Piramida Sunca u Teotivakanu u Meksiku, koja je svojom veličinom mogla da parira Keopsovoj. Piramide Sunca i Meseca su izgrađene između prve i 250. godine nove ere. U okviru postojeće Piramide Sunca nalazi se starija piramida koja je skoro iste veličine. Arheolozi su 1971. otkrili pećinu ispod Piramide Sunca, koja je vodila do komore u obliku deteline sa četiri lista. Nalazi koji su pronađeni u pećini ukazuju da se soba koristila kao svetilište mnogo pre izgradnje same piramide.
Mesečeva piramida je manja, i nalazi se na severnom kraju glavne gradske ose, koja je ponela naziv Avenija mrtvih. U Teotivakanu postoji i manja stepenasta piramida, nazvana Hram pernate zmije, što je rana forma astečkog božanstva Kecalkoatla. Ova piramida je osveštana oko 200. godine nove ere, a tada je žrtvovano oko dvesta ljudi. Teotivakan je propao između 7. i 10. veka nove ere.
Maje su hramove-piramide učinile slavnim centrima svojih velikih kamenih gradova. Najviša piramida Maja, koja se nalazi u Tikalu u Gvatemali, potiče iz 8. veka nove ere. U centru grada Uksmala na Jukatanu je u 9. i 10. veku nove ere sagrađena piramida mađioničara ili čarobnjaka, koju je prema legendi, podigao bog magije Itzamna kao centar za obuku šamana, iscelitelja i sveštenika.
U Čičen Ici se nalazi El Kastiljo ili hram Kukulkana („pernate zmije“, koja je majanski ekvivalent Kecalkoatla). Ovaj hram je sagrađen oko 1100. godine nove ere na starijem hramu-piramidi. Njegova četiri stepeništa imaju po 91 stepenik, što u kombinaciji sa jednim stepeništem na ulazu u hram, daje tačno 365 stepenica - koliko ima dana u godini Maja. Ovaj narod je imao složeni astronomski i kosmološki sistem pa su se ceremonijalne zgrade kao što su bile piramide, često građene prema izlasku ili zalasku Sunca u određeno doba godine.

Tema broja

Velika piramida u Čočuli

Složena priroda astečkih piramida i druge arhitekture, bila je povezana sa ratničkom kulturom ovog naroda, koji je živeo u Meksiku između 12. i 16. veka. Astečki simbol osvajanja je bila zapaljena piramida sa osvajačem koji uništava hram koji se nalazi na njenom vrhu. U Tenočtitlanu, velikoj prestonici Asteka, nalazila se Velika piramida sa četiri stepenika, koja je bila visoka oko šezdeset metara. Dva svetilišta, koja su se nalazila na njenom vrhu, služila su za odavanje počasti Huicilopohtliju, bogu Sunca i rata, i Tlaloku, bogu kiše i plodnosti. Veliku piramidu je, zajedno sa ostatkom astečke civilizacije, uništio španski konkvistador Ernan Kortes sa svojom vojskom 1521. Ispod njenih ruševina su kasnije pronađeni ostaci šest starijih piramida.
U ravnicama oko grada Puebla, koji su sagradili Španci, smešten je piramidalni kompleks Čolula, nazvan prema narodu koji ga je sagradio. Bila je to najveća pojedinačna građevina u Meksiku pre dolaska Španaca.      
Vladar Inka, Pačakuti Jupanki (1438-1471) je, otprilike osamdeset godina pre nego što je španski konkvistador Fransisko Pizaro stigao u Ande, u glavnom gradu Kusku, započeo izgradnju Saksajamana, velikog hrama-piramide. Bilo je potrebno dvadeset hiljada radnika i pola veka da se sagradi piramida od ogromnog kamena spojenog bez maltera. Španski osvajači su verovali da je Saksajaman tvrđava, ali su pogrešili. Bio je to hram posvećen bogu Ilapi („Zrak“ ili „Munja“), što je bilo veoma važno za poljoprivredne rituale. Inke, koje su bile poslednja velika autohtona civilizacija Južne Amerike, iskoristile su ove građevinske tehnike da u Andima podignu čudesni kameni grad, Maču Pikču.

Tema broja

Piramida u Čičen Ici

Tema broja

Piramida zmija u Čičen Ici

 

 

Dubravka Marić

 



 

 

 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA