MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 106 | ŽIVI SVET PRAISTORIJE
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 106
Planeta Br 106
Godina XIX
Jul-Avgust 2022.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

ATLANTIDA

 

I.J.

Teorije na pragu verovanja

Potopljena kopna

 

 


Teorija da se Atlantida prostirala Antarktikom imala je naučnu potporu zahvaljujući američkom profesoru Čarlsu Hačinsu Hepgudu koji je u svojoj knjizi „ Zemljina promenljiva kora“,  izdatoj 1958. godine, a za koju je predgovor napisao Alber Ajnštajn, izneo tvrdnju da se ovaj kontinent, pre 12.000 godina, nalazio mnogo južnije nego što je to danas. Samim tim, klimatski uslovi su bili mnogo bolji i Antarktik je brzo postao dom izuzetno napredne civilizacije. Međutim, pre 12 milenijuma došlo je do pomeranja tektonskih ploča i taj deo sveta istisnut je daleko na sever. Taj događaj je doveo do pokrivanja čitavog Antarktika ledom - ali i do nestanka Atlantide.

ATLANTIDA

Izuzetno napredna Minojska civilizacija, nastala na području ostrva Krit i Santorini u Grčkoj, često je poistovećivana sa Atlantidom. Prema toj teoriji, 1600 godina pre Hrista, došlo je do ogromne erupcije vulkana na Santoriniju koji je u atmosferu izbacio ogromne količine stenja i gasova. Cunamiji koji su usledili nakon erupcije doveli su do potpunog uništenja svega zatečenog. Nakon toga Grci su naselili ovo opustošeno područje.

U umetnosti i književnosti

Atlantis se često pominje u književnosti i umetnosti. U 19. veku, naučna fantastika počela je da se oblikuje kao žanr. Recimo, u delu Žila Verna, kapetan Nemo pronašao je potonuli kontinent na “20.000 milja pod morem”. A tu su i : Edgar Bjurou ("Izgubljeni kontinent"), Aleksej Tolstoj ("Aelita"), Artur Konan Dol ("Marakotova provalija"), Kir Bjuličev ("Kraj Atlantide"), Andrea Norton ("Operacija Potraga u vremenu" ")...
Na desetine filmova prikazalo je život na zagonetnom kopnu, uključujući Diznija 2001 (Atlantis: Izgubljeno carstvo). Možda je najneobičniji primer opera "Car Atlantide", aluzija na Hitlera koju je napisao zatvorenik u koncentracionom logoru.

I nacisti u potrazi

U knjizi “Okultni koreni nacizma” (1985) obrazlaže se da je nacistička filozofija imala vezu s ariozofijom, belom nacionalističkom okultnom filozofijom. Prema tekstu objavljenom u “The Independent”-u, šef SS -a, Hajnrih Himler tražio je Sveti gral da bi dokazao arijevsko porijeklo Isusa Hrista.
Dela nacističke filozofije uključuju "Mit o dvadesetom veku" Alfreda Rozenberga, gde se piše da moderni beli Evropljani potiču od Hiperborejaca koji su došli iz Atlantide.

Unuk osnivača svetski poznate škole stranih jezika, pisac Čarls Berlic tvorac je možda i najneverovatnije teorije po kojoj je Atlantidu progutao fenomen poznat kao Bermudski trougao. Pobornici ove teorije tvrde da su na ostrvu Bimini pronađeni ostaci ulica i zidova, mada većina naučnika smatra da su ove tvorevine prirodnog porekla i da predstavljaju formacije nastale erozivnim dejstvom okeana.

ATLANTIDA

Proboj Sredozemnog mora, kroz Bosforski moreuz u Crno more, događaj je koji je istorijski potvrđen. Odigrao se 5600 godina pne, ali je postao i temelj teorije da je tada, za samo godinu dana, potopljena Atlantida. Stanovništvo koje je preživelo ovu katastrofu raselilo po srednjoj i istočnoj Aziji i u potpunosti se asimilovalo u druge narode.

ATLANTIDA

Geomitologija, početak

Maštu teoretičara posebno su rasplamsali sadržaji vezani za indijski ep Mahabharata. Naime, u jednoj od priča, bog Krišna je, posle bitke, napustio drevni grad Dvaraku i otišao u svoje nebesko prebivalište, da bi grad odmah zatim propao u dubine Arabijskog mora. Dvaraka je 1963. godine, nakon arheoloških ispitivanja, slučajno pronađena nedirnuta ispod mora, pored obale indijske regije Sauraštra. Tri godine posle, geolog Univerziteta Indijana, Doroti Vitalijano ustanovila je novu disciplinu pod imenom geomitologija.

ATLANTIDA

Zašto je “Atlantida nestala”?

U istoriji su zabeleženi slučajevi naglih sleganja zemlje za više metara, kao posledica neke prirodne katastrofe. Primera radi, prestonice gusara Port Roajal, na Jamajci,  je 1692. godine potonula čak 15 m u more. Snažni zemljostresi, posebno oni čiji je epicenta na morskom dnu. moguizazvati cunami. Primer takve katastrofe je cunami nastao erupcijom vulkana Krakatoa u Indoneziji, 1883. godine, kada je visina talasa iznosila oko 40 m i kada je voda preplavila svo okolno područje.
Bestseleri oftalmologa Ernsta Muldaševa, veoma popularni u delu Rusije, puni se neverojatnih navoda: recimo, da su Atlantiđani posedovali ekstrasenzornu  percepciju pa su, pre 75.000 godina, uz pomoć psihokinetičke energije podigli egipatske piramide?! Krišna, Buda i Hrist su takođe bili Atlantiđani. A negde u dubinama Tibeta, u pećinama, preživeli Atlantiđani i dalje spavaju u obliku suspendovane animacije.

Volja Posejdona

Prema Platonu, Atlantida je bila lepo ostrvo, veliko kao Libija (pod nazivom Libija, Platon je mislio na Afriku) i Azija zajedno, i nalazilo se s one strane Heraklovih stupova (današnji Gibraltar). To je bila plodna i bogata zemlja, koja je davala dve žetve godišnje. Stanovništvo se bavilo zemljoradnjom, stočarstvom, trgovinom i zanatima. Kopali su i topili rude. Najcenjeniji metali bili su zlato, koga je bilo u izobilju, i metal zvani orihalk kojeg je bilo svuda po ostrvu.
U sredini ostrva nalazila su se dva izvora: jedan s hladnom i jedan s toplom vodom. Oko njih su stanovnici Atlantide izgradili bazene za kupanje, od kojih su neki bili pokriveni. Na ostrvu je postojalo više gradova i tri pristaništa. Zemljom je upravljao div Atlant, uz pomoć deset careva. Sastajali su se svakih šest godina, donosili zakone i obavljali suđenja. Stanovništvo je živelo u sreći i bogatstvu sve dok njihovi carevi nisu zaratili. Vojsku ostatka sveta predvodili su Jelini, na čelu sa Atinjanima. U neizbežnoj bici Grci su pobedili, a u jeku najžešćih borbi, dogodili su se zemljotresi i Atlantida je nestala u moru. Sve to izazvao je Posejdon, bog mora.

ATLANTIDA

Geomitolozi smatraju da je, tokom poslednjeg Ledenog doba, pre 20000 godina, nivo mora i okeana bio niži za 120 m nego što je to slučaj danas i da su mitovi o postojanju Atlantide sasvim tačni. U prilog tome najviše se pozivaju na slučaj Australije koja je tektonskim pomeranjem postala izolovani kontinent; a zatim i da, pošto je područje Pacifika i Okeanije izuzetno trusno područje podložno cunamijima, uopšte nije nemoguće da je Atlantida doživela sudbinu potopljenih ostrva Teonimanu, u Južnom Pacifiku, kao i mnogih drugih ostrva duž australijskog arhipelaga, o čijem postojanju svedoče mnoge priče Aboridžina koje se prenose sa kolena na koleno.

Lemurija, Mu, Hju...

Jedan od najpoznatijih izgubljenih kontinenata je Lemurija. Priču o o tome začeo je britanski zoolog Filip Letlej Skalter (Philip Latley Sclater) da bi objasnio zašto su vrste životinja slične lemuru odvojene okeanima. Ova ideja do sada nije dobila naučno tumačenje.
Izgubljeni kontinent Mu bio je pokušaj da se objasne sličnosti između udaljenih činilaca kultura (poput piramida u Egiptu i Srednjoj Americi) - pre nego što su vanzemaljci uvučeni u tu priču.
U jednoj staroj legendi navodi se da je uz obalu Irske postojalo ostrvo pod imenom Hju-Brazil, koje se misteriozno pojavljivalo jednom u sedam godina pre nego što je zauvek potonulo.

Piramida na dnu trougla  

ATLANTIDADosad su navedene brojne pretpostavke o položaju “potonulog kopna”. Kao najverovatnija mesta nedokazanog postojanja navode se Azori, Krit, Santorini... Naslednike te visoko razvijene civilizacije navodno zovu Egipćani, severnoamerički Indijanci, pa i Sloveni. U poslednjih pola veka, potonuće Atlantide dovodi se u vezu sa NLO koji deluju pod vodom i silama koje struje u Bermudskom trouglu. Potonja pretpostavka je je posebno oživela kada je 1992, tokom okeanografskog i kartografskog istraživanja koje je vršio jedan američki brod, na dnu dela Bermudskog trougla primećena piramida mnogo veća od Keopsove. Korišćenjem sonarnih signala ustanovljena je da je ravnina konstrukcije glatka, da je od neobičnog materijala i da je, mada obrasla algama, veoma slična staklu.

 

I.J.

 

 


 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA