MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 105 | VODONIK, gorivo budućnosti
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 105
Planeta Br 105
Godina XIX
Maj-Jun 2022.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

ŽIVE VRSTE

 

Dr Ana Paunović

Udvaranje - rituali parenja

"Prisilno razvedeni" dabrovi

 

Parenja kod životinja u krajevima sa umerenom ili hladnom klimom po pravilu ima sezonsku učestalost. U tom razdoblju mnogi kičmenjaci dobijaju sekundarne polne karakteristike (na primer, menjaju boju i dobijaju „svadbeno ruho“ pre parenja, što je slučaj kod nekih riba i ptica). Početak sezone parenja regulisan je sezonskom aktivnošću polnih žlezda, koje proizvode hormone koji podstiču polnu aktivnost životinja. U tropima se životinje ne razmnožavaju striktno periodično, ali čak i tamo je početak parenja često tempiran tako da se poklopi s kišnom sezonom.

ŽIVE VRSTE

Udvaranje je čin kojim mužjak izvodi niz fizičkih rituala pred ženkom, s ciljem da pokaže da je sposoban da se pari s njom. Ženka, koja ima prirodni instinkt, analizira karakteristike svakog mužjaka. Ona mora da odabere onog koji je najjači i koji može da stvori dobro potomstvo. Ti se rituali mogu odvijati u obliku plesova, povika, pesama ili agresivnih borbi s drugim mužjacima. Ženka će se na kraju pariti samo s najboljima iz svoje vrste.
Udvaranje vinogradarskog puža je složeno i traje nekoliko sati. Dva puža „plešu”, tj. okružuju jedno drugo, dodiruju se rogovima i grizu usne. Nastoje da se približe genitalnoj pori drugog puža, a vrhunac je odapinjanje ljubavne strelice. Iako su vinogradarski puževi hermafroditi, što znači da imaju muške i ženske reproduktivne organe, potreban im je partner da dovrše proces oplodnje. U vagini se otvara duguljsta kesa sa elastičnim mišićnim zidovima, u kojoj se nalazi ljubavni tobolac. Ljubavna strela, koja leži u tom tobolcu, izgleda kao debela krečnjačka igla. Tokom kopulacije, strela izlazi iz genitalnog trakta i probija kožu tela partnera.

“Mačevanje” organima

Nakon uspešne stimulacije, partneri razmenjuju spermatofore (vreće pune sperme). Nezgoda može da se desi samo ako se penis nekog od puževa zaglavi, jer taj puž obično ostaje bez penisa i ostatak života provodi kao ženka! Penis mužjaka puževa golaća veličine je gotovo poput njihova celog tela; ali, postoji velika verovatnoća da će drugi puž golać pokušati da ga  odgrize. Zbog veličine penisa, puževi golaći moraju da pronađu puža golaća iste veličine. U slučaju da krivo procene veličinu, drugi puž će višak odgristi.
Kao neki puževi, i pljosnati crvi su hermafroditi. Da bi sa partnerom odlučili koji će kog pola biti, započinju „mačevanje“ polnim organima. Onaj ko pobedi i pogodi protivnika polnim organom postaće otac, a poraženi rađa potomstvo. Takve bitke pre parenja mogu da traju nekoliko sati, a dešava se da jedinka ostane bez polnog organa u toj borbi.

ŽIVE VRSTE

Pokloni, vezivanje i kanibalizam

Pauk vrste Pisaura mirabilis koristi se trikovima. Kad mužjak spazi ženku, donosi joj poklon, obično insekta umotanog u paukovu mrežu. Dok ženka odmotava poklon, mužjak koristi situaciju i pari se sa njom. Međutim, najčešće se događa da, onog momenta kada ženka primeti da je poklon ukusan, krene da beži da bi ga pojela negde na miru. Da bi sprečio ženku da mu pobegne, pauk će se čvrsto uhvatiti za poklon i praviti se da je mrtav, opuštajući noge. Tako ga ženka odvlači zajedno sa poklonom.
Biolozi su otkrili da neki mužjaci znaju i da podvale, u smislu da koriste lažan poklon, koji ima samo bezukusne ostatke nekog insekta umotane u paukovu mrežu. U prirodnom okruženju 4 od 10 mužjaka koriste lažan poklon, tj. ostatke insekta iz kojeg je pauk vec isisao sve ukusne i hranljive materije i tek onda ga zavio i spremio za ženku. Pored ove dve grupe mužjaka koji koriste lažan i pravi poklon, postoji i treća grupa mužjaka koja ne koristi nikakav poklon. Istraživači su ustanovili da se od sve tri grupe, najmanje pare pauci koji ne koriste nikakav poklon.
Niko nije toliko vešt kao mužjak jedne vrste pauka iz Australije. Mužjaci pauka se udvaraju u fazama. Najpre proizvode pokrete kojima vibriraju mrežu tokom najmanje sto minuta, a zatim njišu i mrežu i stomak ženke, pre pokušaja parenja.
U neobičnom ritualu parenja, mužjaci jedne vrste pauka vezuju noge ženkama pre kopulacije. Iako deluje bizarno, ova predigra je način da mužjaci izbegnu da budu pojedeni od strane ženki. U svetu pauka, ženke su veće i agresivnije i često pokušavaju da pojedu svog muškog partnera tokom parenja.
Brojne naučne studije su sprovedene da bi se otkrilo zbog čega u svetu pauka dolazi do seksualnog kanibalizma. Ispostavilo se da je razlog veoma jednostavan. Crna udovica nije jedina vrsta pauka koja praktikuje kanibalizam nakon parenja, ali je svakako najpoznatija. 

Mužjak za jelo

Mužjaci vučjih paukova koriste kombinaciju vizuelnog hvalisanja i izazivanja vibracija. Ako ženka nije impresionirana, ona može da proždere mužjaka. Veći mužjaci vučijeg pauka nikada ne postaju plen ženki nakon parenja, dok oni sitniji, u čak 80 odsto slučajeva, završavaju u stomacima svojih donedavnih ljubavnica.
Mužjaci pauk-ose prilikom parenja zaglave svoje genitalije unutar ženke, pri čemu se ona razdraži. Isprovocirana ženka reaguje tako što napada mužjaka, a potom ga i pojede.Pauk crvenih leđa doživljava sličnu sudbinu kao i pauk-osa. U svetu paukova, najgoru sudbinu doživljava pauk-tkač, koji pravi šatore od paučine. U žurbi za produžavanjem vrste, mužjak odgriza svoj polni organ da bi mogao da oplodi ženku pre drugih.

Svici i bogomoljke

Parenje bogomoljki se odigrava krajem leta ili početkom jeseni. Mužjaci imaju bolji vid od ženki. Kada je uoče, polako joj se približe, ali sa oklevanjem. Ako joj se uspešno prikrade s leđa, ona ga neće napasti. Nakon toga, mužjak kreće sa parenjem. Mužjaci bogomoljke bukvalno mogu da izgube glavu tokom parenja. U toku ovog procesa, ženka se okreće i iznenada odgriza glavu mužjaku. Kod nekih vrsta ovo se često dešava, jer omogućava bržu ejakulaciju, dok u drugom slučaju zavisi od toga da li je ženka gladna. Ženke koje pojedu mužjaka mogu da proizvedu dva puta više jaja nego one koje puste svog partnera da živi.

ŽIVE VRSTE

Svici proizvode svetlost zahvaljujući enzimu luciferin. Luciferin zatim stupa u hemijsku reakciju u kojoj se stvara oksi-luciferin. Svetlost koja se dobija ovom hemijskom reakcijom naziva se hladnom svetlošću jer ne emituje ni infracrvene ni UV zrake. Inače, ženke proizvode jači nivo svetlosti i one su upadljivije, a ta svetlost svicima služi za pronalaženje partnera tokom parenja.

ŽIVE VRSTE

“Svadbeno putovanje” lososa

Losos živi u moru, a mresti se u gornjim tokovima reka ledeno morskoga i severno atlantskoga sliva. Polno zreli mužjaci dobiju „svadbeno ruho“- crvenkastu boju, crvene pege na škržnim poklopcima; koža im odeblja, a iz donje čeljusti izrasta kukasta hrskavična izraslina koja im zatvori usta, pa u slatkoj vodi uopšte ne uzimaju hranu. Sve te promene nestaju po povratku u more posle mrešćenja. Na „svadbenom putovanju“, koje traje nekoliko meseci, losos prevali do 1800 km; na putu uzvodno savladava brojne prepreke, preskačući vodopade i do 3 m visine.

ŽIVE VRSTE

Morski konjići pronalaze životnog partnera.Kada ženka dođe na teritorij mužjaka, počinje udvaranje: obuhvate se repovima i plešu vrteći se jedan oko drugoga. To rade satima. Iako se čini kao večni ples, u nekoliko sati konjic je već osvojen i menja boju da bi pokazao da je spreman za parenje. Za razliku od drugih iz životinjskog carstva, iako je mužjak taj koji inicira udvaranje, on je taj koji je bremenit. Nakon parenja ženka pričvrsti jaja na mužjaka i mužjak je taj koji brine o jajima i obavlja roditeljsku dužnost.

Uporna spora kornjača

U doba parenja, repati vodozemci mrmoljci žive u vodi i na površinu izlaze samo radi disanja. Aktivni su i tokom dana. U ovoj fazi na repu im se formira nabor za plivanje, a kod mužjaka karakteristična kresta - kožni greben koji počinje na potiljku i razvija se u visoki treperav kožni ukras. Pred parenje, mužjak obično izvodi pred ženkom posebne svadbene igre. Nakon udvaranja i parenja, oplođena ženka polaže 200-300 jaja na vodene biljke.
Surinamske žabe izgledaju veoma neobično. Pare se u vreme kiša. Porast nivoa vode i nagli pad njene temperature upozoravaju žapca da je vreme da potraži partnerku. Ako je ženka spremna za parenje, par uskače u vodu i započinje ljubavnu igru, kao da plešu tango. Isprepletenih nogu, mužjak i ženka plivaju sa dna ka površini da bi udahnuli vazduh. Plutajući na površini mužjak obuhvati ženku s leđa i par izvodi salto u vodi. Ženka tada snese tri do deset jajašaca koja padaju na stomak mužjaka koji se podvukao ispod nje. Nagli okret i čvrst zagrljaj omogućavaju da se oplođena jajašca sa mužjakovog stomaka prilepi za ženkina leđa. Postupak se ponavlja sve dok sva jajašca, kojih može biti i do stotinu, ne završe na žabinim leđima.
Parenje naših šumskih kornjača dešava se tokom proleća i, ako su klimatski uslovi povoljni, ponovo leti. Ponekad mužjaci pokazuju priličnu agresivnost u borbi za ženku. Bore se tako što ujedaju jedni druge za udove i glavu i udaraju se svojim karapaksima. Ponekad dolazi do toga da mužjak koji je slabiji padne ili se otkotrlja pa dolazi do ozbiljnih oštećenja oklopa. Parenju prethodi udvaranje koje se sastoji u tome da mužjak gricka glavu i noge ženki. Sama kopulacija traje 1-2 sata, posle čega ženska snese 3-12 jaja.

Otrovnice se ne ujedaju

Udvaranje omogućuje zmijama prepoznavanje partnera njihove vrste. Kod nekih zmija pokreti mogu nalikovati plesu, a neki bradom samo miluju ženkina leđa. Zmije i gušteri imaju dva kopulatorna organa (hemipenis), za koje laici često pogrešno pomisle da su u pitanju zmijske zakržljale noge.
Dešava se da više mužjaka nađu istu ženku. Kod nekih vrsta dolazi do borbe između mužjaka, što može potrajati i nekoliko sati. Tokom borbe mužjaci se podižu, uvrću jedan oko drugog i pokušavaju da „prikucaju“ glavu suparnika na zemlju. Pri tome se otrovnice ne ujedaju. Pobeđeni se udaljava, a pobednik ide za ženkom kako bi se pario.
Jedan od najčudnijih rituala parenja prisutni su kod male zmije iz Kanade i severozapada Sjedinjenih Država - zmije podvezice. Njihovo vrlo neobično parenje odvija se u velikoj orgiji. Stotine zmija okupljaju se u jazbini, čime ženka dobija toplinu i zaštitu tokom oplodnje.

ŽIVE VRSTE

Parenje morskih zmija je slično kao ono kod njhovih kopnenih srodnika. Mužjaci su obdareni hemipenisima (od kojih u parenju koriste samo jedan). Kopulatorni organi su obrasli kukama i izraslinama koje pomažu pri parenju, onemogućujući ženku da se otrgne i prerano prekine parenje. Koliko takvi organi pomažu mužjacima, toliko im i odmažu. Naime, pošto su ženke češće veće i snažnije, u slučaju da se usplahire tokom parenja, pokušaće da pobegnu i pritom za sobom povuku jadnog partnera za hemipenis. Pošto parenje često traje dugo, a morske zmije dišu plućima, one moraju da isplivaju na površinu i udahnu vazduh, što kontrolišu ženke tako da mužjacima preostaje da pokušaju da ulove dah kada one izrone ili da sačekaju sledeći izron.Udvaranje je uočeno kod maslinastosmeđe morske zmije (Aipysurus laevis): mužjak pliva izvijajući se iznad ženke i ponekad je gricne za vrat. Kod kornjačoglave morske zmije (Emydocephalus annulatus) mužjaci imaju bodlju na vrhu njuške kojom podbadaju ženku u predelu glave i vrata.

ŽIVE VRSTE

Dok se tetrebi šepure     

Jedno od najrasprostranjenijih metoda udvaranja je ispuštanje melodija koje treba da prikažu zrelost i intelekt ptice. Mužjaci ptica pevaju da bi zaveli ženke, a kvalitet njihove interpretacije direktno utiče na proces zavođenja. Složenost različitih pesama ukazuju na zrelost i inteligenciju mužjaka, a duže i glasnije pevanje na njegovu izdržljivost. Pevanjem mužjak ukazuje i na granice svoje teritorije. Kod nekih vrsta ptica pevaju uglavnom mužjaci, a kod nekih vrsta pevaju u duetu u okviru rituala udvaranja. Smatra se da su ptice koje najlepše pevaju američki drozd i slavuj.
Mužjak ćubastog gnjurca, tokom sezone parenja, sa ženkom izvodi svadbeni ples gde se par prsa uz prsa uspravlja na vodi, trese glavama i udara nogama po površini vode. Titulu za najbolji ples treba dati velikom tetrebu.

ŽIVE VRSTE

Veliki tetreb je šumska ptica koja živi i u Srbiji i ugrožena je vrsta. Mužjaci velikog tetreba biraju čistinu, odnosno proplanak bez vegetacije, gde ih ženke mogu lako videti, a zatim se u grupi šepure u pokušaju da privuku ženke. Oni se ne plaše konkurencije i koriste isto mesto za udvaranje godinama. Mužjak velikog tetreba započinje svoj nastup tako što udahne veliku količinu vazduha, zadrži ga u jednjaku, a zatim ga izbaci. Oni mogu satima da se šepure svojim perjem i pumpanjem vazdušne vrećice na grudima praveći neobičan zvuk koji zvuči kao da neko tiho peva dok istovremeno baca gumenu lopticu o zid.

ŽIVE VRSTE

Belooki manakin (Ceratopipra mentalis) je ptica pevačica iz familije Pipridae. Živi u subtropskim i tropskim kišnim šumama Južne Amerike. Mužjaci ove vrste se ženkama udvaraju na veoma zanimljiv način. Specifični zvukovi koje proizvode praćeni su plesom duž grane koji liči na čuveni mesečev hod, plesni pokret kojeg je proslavio Majkl Džekson.

Ukrašavanje staništa

Vrsta papagaja beločeli amazonac (Amazona albifrons) parenje započinje maženjem i „ljubljenjem“, tako da spoje svoje kljunove, pa i jezike, a kada je mužjak siguran da je ženka spremna, u vrhuncu ljubavnog zanosa - mužjak počinje da bljuje u usta ženke.
Jedan od rituala koji mužjaci ptica koriste tokom udvaranja je nuđenje hrane. Mužjak može da ženki, donošenjem hrane pokazuje kako je sposoban da joj obezbedi hranu dok izleže jaja ili leži na njima i brine o ishrani mladunaca. Kod nekih vrsta mužjaci donesenu hranu ostavljaju pored ženke, a neki direktno ubacuju hranu, kao što su na primer semenke ili insekti u kljun ženke, pokazujući joj na taj način spremnost za hranjenje mladunaca. U vreme udvaranja mužjak evroazijske pčelarice donosi insekte kao poklon, a mužjak vodomara donosi male ribe koje uz naklanjanje pruža ženki.
Pravljenje gnezda pre dolaska ženke je način da mužjak obezbedi teritoriju i pokaže da je sposoban da brani gnezdo. Na primer, mužjak bele rode stiže prvi i pravi novo ili popravlja prošlogodišnje gnezdo donoseći drvca, mahovinu i delove biljaka. Da bi gnezdo učinili aktraktivnijim, mužjaci ukrašavaju gnezda kamenčićima, mahovinom, različitim biljkama.

ŽIVE VRSTE

U potrazi za što većim brojem ženki

Mužjaci veverice pronalaze ženke uz pomoć mirisa. Nema rituala udvaranja, već više mužjaka po nekoliko sati jure jednu ženku, ali se na kraju samo dominantni mužjak, obično najveći u grupi, pari sa njom.
Mužjak smeđeg miša toliko uživa u seksu, da će zbog njega i umreti. U sezoni parenja, ovaj mužjak ne razmišlja ni o čem drugom i u potrazi je za što većim brojem ženki. Seksualno uživanje ne prekida ni zbog jela, a odnos s jednom ženkom može trajati i do 12 sati! Posle ovog strašnog tempa, većina mužjaka umire posle sezone parenja.

ŽIVE VRSTE

Kod dabrova zaljubljenost traje mnogo duže od jednog susreta. Iako njihova sezona parenja traje od januara do februara, par će nastaviti da bude zajedno tokom cele godine, pa i nakon toga. Dabar je u principu monogamna životinja. Menjaju partnere samo ukoliko jedan od supružnika ugine ili zbog takozvanog „prisilnog razvoda“ kako stručnjaci šaljivo nazivaju situaciju kada jedan mužjak dabra osvoji teritoriju drugog i otera ga.
Morske vidre spavaju plutajući na površini mora i pritom se drže za šape da ih ne razdvoje talasi. Par zajedno pliva i roni, dok se mužjak prevrće i uvija u vodi kako bi dao ženki do znanja da je zainteresovan. Mužjak će ponekad plivati s licem prema dole, brže nego inače. Sam čin parenja odvija se u vodi i može biti grub, jer tada mužjak grize ženku za jednu stranu lica ili njušku a ponekad drži njenu glavu pod vodom.

ŽIVE VRSTE

Poročni bonobo majmuni

Kitova serenada parenja može trajati više od jednog dana, a giboni su poznati po tome što glasno pevaju pesme za svoje odabrane. Miševi, slepi miševi i slonovi su takođe muzikalna bića. Miševi privlače ženke visokim tonovima; ukoliko se nađu u društvu konkurenata, menjaju tonalitete.
Da bi pokazao svoju sklonost prema određenoj ženki, mužjak nilskog konja prazni mokraćni mehur u reci, nedaleko od mesta gdje se ona nalazi, a zatim oštrim pokretima prska vodu. Kada je mužjak siguran da je ženka spremna, stane ispred nje, obavlja i jednu i drugu nuždu ispred nje i maše repom da bi mirise svojih otpadaka brže doveo do izabranice svog srca.

ŽIVE VRSTE

Bonobo je vrsta sisara iz reda primata i porodice hominida.Razmnožavanje ove vrste ne može se podvesti pod bilo koja pravila. Ne zavisi ni o čega, ni od vremenskih prilika, ni sezone, ni veličine grupe, ni od socijalnog statusa jedinki. Polni odnosi igraju važnu ulogu u društvenoj zajednici bonoba, koriste se kao pozdravi, kao sredstvo u rešavanju sukoba i pomirenju posle sukoba, kao uzvratna usluga koju ženke pružaju u zamenu za hranu. Kada bonobo nađu neki novi izvor hrane ili neko hranilište, provala oduševljenja obično dovodi do opšteg seksa, za šta se pretpostavlja da smanjuje napetosti i omogućuje mirno hranjenje. Zbog učestalog, promiskuitetnog i neretko nastranog polnog opštenja, smatra se da su bonobo majmuni „najporočnija“ vrsta. Ovi primati su jedne od retkih životinja koje imaju seks licem u lice. Takođe, doteruju se i četkaju partnerovu kosu, grle se i ljube, baš kao ljudi. Ne stvaraju trajne odnose s partnerima.

ŽIVE VRSTE

Dok žirafa ne izgubi svest

Igre parenja delfina odlikuju se plesom. Tokom tog razdoblja delfini kruže zajedno dugo vremena, pokazujući svoju snagu i spretnost. Nežno se dodiruju glavama i perajama, ali ako suparnik dopliva do para i pokuša da ga razdvoji, mužjak ga odmah otera, snažno pucnuvši zubima.
U svetu žirafa, ženke žive u grupama, dok mužjaci uglavnom vode usamljenički život. Ako se sretnu dva mužjaka, često dolazi do dvoboja. Obično pobeđuje onaj koji ima duži vrat i težu lobanju, znači stariji. U vreme parenja borbe postaju žešće, nekada čak i dok jedan od suparnika ne izgubi svest.  

ŽIVE VRSTE

Udvarenje i polno razmnožavanje nosi sa sobom evolutivne prednosti. Kombinovanjem gena dva roditelja, oštećen DNK može da bude uklonjen već za nekoliko generacija. Polno razmnožavanje daje znatno više mogućih kombinacija gena roditelja, samim tim i različitije potomke. Potencijalno će neki od njih biti bolje prilagođeni novonastalim, izmenjenim uslovima života ili će se lakše preseliti u drugačiju sredinu.
Postoji i parenje za nagradu. Vidi se kod ptica grabljivica i nekih primata. Ženka zadržava mužjaka za svoje potrebe i podstiče ga na traženje hrane, osvajanje teritorija, nagrađujući ga dopuštenjem da se pari s njom. Tu se uočava odnos pri kojem što mužjak više udovoljava ženki, ona mu češće omogućava pristup njenon telu.

ŽIVE VRSTE


 

Dr Ana Paunović


Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA