MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 104 | ŠUME
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 104
Planeta Br 103
Godina XIX
Mart-April 2022.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

PISMA

 

O.K.

Majanski sistem pisanja

Otkrivanje civilizacije kroz slova

 


Civilizacija Maja se prostirala na teritoriji pet današnjih država: pored znatnih delova Meksika, Hondurasa i El Salvadora, obuhvatala je čitavu današnju teritoriju Gvatemale i Belizea. Na krajnjem severu Gvatemale, nalazi se arheološki lokalitet San Bartolo. Tu su pronađeni najstariji natpisi na majanskom pismu. Potiču iz 3. stoleća pne. Reč je o zapisima u kamenu, odnosno o nekoj vrsti drevnih murala.

PISMA

Mapa majanske civilizacije i zlatni novčić posvećen Majama

Najstarija kultura u Mezoamerici za koju se zna  potiče od Olmeka. Smatralo se da su oni stvorili najranije pismo u tom delu sveta. Dugo vremena je u nauci vladalo mišljenje da su Maje preuzele sistem pisanja od Olmeka i kasnijih kultura, proizašlih od njih. Iako nije utvrđeno od koga potiče prvobitno pismo u Mezoamerici, majansko je jedino koje je bilo celovito i sveobuhvatno. Majanski glifi su služili za pisanje tekstova tokom dva milenijuma.

PISMA

Čuveni drezdenski kodeks odnosno najpoznatija sačuvana majanska knjiga

Veliku ulogu u proučavanju Maja s jedne ali i otežavanju dešifrovanja njihovog pisma s druge strane imao je španski franjevački  biskup na poluostrvu Jukatan, Dijego de Landa. Brojni tekstovi su po njegovom naređenju uništeni jer se smatralo da promovišu idolopoklonstvo. Ipak, ovaj crkveni velikodostojnik iz 16. veka ostavio je dosta podataka o samoj majanskoj zajednici i njihovom načinu života. Pokušao je i da utvrdi transkripciju za pismo. Uz dosta manjkavosti, ovo se kasnije pokazalo kao vrlo bitno. Među uništenim majanskim tekstovima bile su i knjige na papiru od drvene kore. Ovi presavijeni kodeksi uglavnom su pružali podatke o astronomskim pojavama, kalendaru i obredima.
Samo četiri kodeksa su sačuvana do danas. U doba upotrebe pisma, dela ove drevne kulture su najviše pisana na klasičnoj, odnosno književnoj varijanti čolti jezika kojim se govorilo na području savremene Gvatemale i Belizea. Pisari su tekstove izrađivali na više majanskih jezika a uticaji čoltija su i u takvim slučajevima primetni.

PISMA

Primeri fonetskog i slogovnnog pisanja u majanskom pismu

Natpisi se proučavaju sa kostiju, drveta, žada... a najviše sa kamena i keramike. Dešifrovanje pisma je bio vrlo složen posao. Sve do tridesetih godina 20. veka osetniji napredak ostvaren je samo sa brojevima, razumevanjem kalendara i tekstova o astronomiji. Poznato je da su Maje koristile brojni sistem koji se zasniva na broju 20. Imao je samo cele brojeve koji su označavani sa tačkama za jedinice a položenim crtama za petice. Kod većih brojeva se to menjalo tako da je tačka predstavljala broj 20. Čitav sistem se zasnivao na vertikalnom pisanju. Od položaja simbola zavisila je njegova vrednost.
Najveći doprinos dešifrovanju pisma dao je ruski antropolog i epigraf Juri Knorozov. Kao sovjetski vojnik pri kraju Drugog svetskog rata u Berlinu, došao je u posed knjige o majanskim kodeksima pa se zainteresovao za ovu temu. Dve godine po okončanju rata objavio je studiju na osnovu podataka koji su ostali iza biskupa de Lande. Kasnije je izneo tezu da je reč o slogovnom i fonetskom pismu. Vremenom su i naučnici na zapadu prihvatiti ovo gledište.

PISMA

Majanski glifovi

Početkom sedamdesetih godina prošlog veka pročitane su biografije vladara na lokalitetu Palenke, u Meksiku. To je rezultiralo time da je majansko pismo u velikoj meri dešifrovano. Ipak, za oko petanest procenata znakova još uvek se ne zna njuhova glasovna vrednost a za neke dešifrovane nije sasvim jasno značenje. Preko 90 posto majanskih tekstova može da se pročita se priličnim stepenom razumevanja. 
Majanski pisari su se svojski  trudili da zadovolje visoke estetske kriterijume. Tekstovi su stvarani kolonama sa dva glifa. Zatim je formirana pravougaona ili kvadratna celina u kojoj se piše sleva nadesno ili od gore na dole. Pismo sadrži silabograme, znake koji kod Maja predstavljaju foneme. Postoji 83 varijante vokala, odnosno kombinacija samoglasnika i suglasnika.
Reči se formiranju sjedinjevanjem silabograma. Jedan glif može istovremeno biti morfema i slog. Zna se da je ukupno bilo preko hiljadu znakova. Za razliku od kodeksa, tekstovi u kamenu najviše govore o životima majanskih kraljeva i kraljica. Postojali su posebni glifovi za vladarske titule. Poslednjih decenija se dosta  radi na obnovi pisma.

 

O.K.

 

 

 



Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA