MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 104 | ŠUME
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 104
Planeta Br 103
Godina XIX
Mart-April 2022.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

ARHEOLOŠKI LOKALITETI

 

O.K.

Hetitska prestonica Hatuša

Arhiv sa prvim mirovnim ugovorom

 

Hetiti su bili narod u Anadoliji koji je stvorio moćnu državu u 2. milenijumu pne. Glavno središte i prestonica bio je grad Hatuša. Naziv države je bio Kraljevstvo Hatuša. Od treće decenije 20. veka intenzivirana su arheološka, istorijska i jezička istraživanja Hetita, što je rezultiralo stvaranjem posebne multidiciplinarne nauke koja se zove hetitologija.

ARHEOLOŠKI LOKALITETI

Lavlja kapija u Hatuši

U turskoj provniciji Korum, nedaleko od Crnog mora je mestašce Boazkale. Početkom tridesetih godina 19. veka francuski arhitekta i arheolog Šarl Teksije obavljao je istraživanja u Maloj Aziji. U blizini Boazkalea otkrio je ostatke drevne prestonice Hatuša. Pre početka 2. milenijuma pne tu oblast su naseljavali Hati. Vremenom, utopili su se u indoevropsku kulturu Hetita. 
Na grebenu iznad Boazkalea pronađeni su ostaci naselja iz 6. milenijuma pne. Anita, kralj drevne države Kusara poharao je i spalio grad u 17. veku pne. Nedugo zatim, jedan hetitski vladar uspostavio je svoju prestonicu na tom prostoru. Veruje se da je u jednom trenutku ovaj grad imao 40-50.000 stanovnika. Obuhvatao je oko 180 ha a nalazio se na uzvišenju pri kraju ravnice.

ARHEOLOŠKI LOKALITETI

Ulaz u donji grad Hatuše

ARHEOLOŠKI LOKALITETI

Bista velikog vladara koji je izgradio zidine Šupiluliume u arehološkom muzeju

Najuspešniji hetitski vladar bio je Šupiluliuma I. On je podigao zidine u drugoj polovini 14. stoleća pne. Zidovi su zahvatali prostor od 6 km. Grad se sastojao od unutrašnje i spoljašnje celine. U unutrašnjem delu je bila  poslednja linija odbrane, odnosno najbitnija tačka odbramebnog kompleksa. Nešto manje od polovine čitavog grada zauzimao je taj deo Hatuše. Tu su se nalazile određene javne zgrade i hramovi. Tvrđava je bila na vrhu brda koje se danas naziva Sankale, na stenama visokim 60 m. U unutrašnji deo ulazilo se kroz tri kapije: kraljeva i lavlja kapija i veštački nasip dužine 70 m koji je nazivan “kapija u zemlji”. Veliki hram u gradu bio je posvećen glavnom božanstvu zvanom Tešub. U spoljašnjem delu su bila još četiri hrama.

ARHEOLOŠKI LOKALITETI

Kraljeva kapija u Hatuši

ARHEOLOŠKI LOKALITETI

Kapija pri dnu

Na istoku Boazkalea je brdo Bijikale. Tu je bilo sedište hetitskih kraljeva. Naziv brda označava veliku tvrđavu. Od velikog značaja je  i otkriće kraljevskog arhiva. To su učinili nemački arheolog Hugo Vinkler i njegov grčki kolega Teodor Makridi, 1906. godine. Pronađeno je oko 30.000 tablica. Reč je o pravnim, političkim, administrativnim, verskim, književnim i mitološkim tekstovima, uz koje idu i vladarevi anali. Ova drevna dokumentacija napisana je na više jezika, ali preovlađuje hetitski.
Hugo Vinkler je na lokalitetu Hatuša pronašao hetitsku verziju najstarijeg poznatog mirovnog ugovora na svetu. To su tri tablice na akadskom jeziku koji je u to vreme služio za sporazumevanje ljudi na Starom istoku. Do  mirovnog sporazuma između Hetita i Egipćana došlo je oko 15 godina nakon njihovog velikog sukoba.

ARHEOLOŠKI LOKALITETI

Turski novčić od 20 lira posvećen Hatuši

ARHEOLOŠKI LOKALITETI

Klinasto pismo na ispečenoj glini iz Hatuše

Kuće na lokalitetu bile su pravljene od drveta i ćerpiča, i nisu sačuvane do današnjeg vremena. Planinski narod Kaski često je napadao Hetite i nihovu prestonicu. Po svemu sudeći oni su odigrali ključnu ulogu u propasti njihove države. Zajedno sa Frigijcima, Kaski su spalili  Hatušu, oko 1200. godine pne. Raspad carstva je pokrenuo seobu preostalog stanovništva. Krajem 9. veka pne, nije bilo tragova postojanja moćne hetitske naseobine. Na tom području tada je postojalo samo omanje frigijsko naselje.
Nemački arheolog Jirgen Siher utvrdio je da je, u danima pre napada, Hatušu napustio veliki broj stanovnika koji su sa sobom poneli puno vrednih predmeta i veliki deo arhive.

ARHEOLOŠKI LOKALITETI

Veliki hram iz Hatuše

 

O.K.



 

 

 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA