MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 103 | DUBOKI SVEMIR
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 103
Planeta Br 103
Godina XIX
Januar-Februar 2022.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

MINERALI

 

Dubravka Marić

Naše geološko blago

Šareni svet ispod planetarne kore

 


Zbirka minerala i stena Rudarsko-geološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu je najstarija muzeološka zbirka u Srbiji.Osim mnogobrojnih primeraka minerala i stena, u njoj se čuva i 254 od ukupno pet stotina uzoraka, koje je knezu Milošu Obrenoviću 1835. poklonio nemački rudarski inženjer, baron Sigmund August Volfgang fon Herder. To je, pre svega, nastavno-naučna baza fakulteta, ali i mesto gde vaspitači rado dovode predškolce koje očarava tajanstveni svet od koga je sačinjen „skelet“ naše planete.

MINERALI

Geoda ahata sa ametistom

Zbirka minerala i stena Rudarsko-geološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu se nalazi na četvrtom spratu Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. U staklenim vitrinama, smeštenim u jednoj velikoj prostoriji, izloženi su najreprezentativniji uzorci geološkog blaga Srbije i čitavog sveta. Osim izložbenog dela, postoji i takozvana centralna zbirka. U njoj su uglavnom smešteni primerci koji se donose sa terena i služe kao podloga za različita istraživanja, ali i kao materijalni dokaz o izvršenom ispitivanju koji bi mogao biti potreban za neka buduća istraživanja. U Zbirci se čuvaju i reprezentativni primerci različitih vrsta stena, a postoje i dve učionice u kojima se nalaze uzorci stena namenjeni studentima za vežbanje.

MINERALI

Namenska prostorija za skladištenje uzoraka za naučna ispitivanja - Centralna zbirka

MINERALI

Polarizacioni mikroskop s početka 20.veka za ispitivanje rudnih minerala

„Srećni smo što imamo ovaj prostor, zato što Prirodnjački muzej u Beogradu, koji takođe čuva minerale i stene, nema svoj stalni izložbeni prostor. Zadovoljni smo što bar negde možemo da sačuvamo i izložimo jedan važan deo kulturne baštine naše zemlje. Ljudi ne znaju za nas, a informacija da postoji zbirka minerala i stena je nepoznata široj javnosti. Nema ni mnogo ljudi koji vole da gledaju minerale i stene. Naravno, ljubitelji minerala i stena znaju da Zbirka postoji. Problem je i u tome što je potrebno dogovoriti neki termin za posetu pošto je ovo ipak fakultet na kojem se održava nastava ili se istražuje. Često nam dolaze predškolci, koji su vole da posećuju muzeje, što svakako treba podsticati. Dolaze nam i studenti sa drugih fakulteta gde postoji neki predmet koji je u vezi sa proučavanjem minerala i stena, pošto su oni ovde lepo očuvani, sortirani i izloženi. Osim toga, izloženi eksponati su razvrstani i prema vrstama rude, ležištima, kolekcijama koje su poklanjane... Prilikom izlaganja je poštovana i odgovarajuća sistematika, pa su izloženi oni minerali koji su i najbitniji predstavnici tih grupa, dok su u brojnim fiokama, raspoređeni ostali pripadnici ovih grupa. S druge strane, kada govorimo o nastanku naše zbirke, možemo reći da je nastala sasvim spontano“, ističe dr Alena Zdravković, kustos Zbirke minerala i stena Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu.

MINERALI

Minerali kao pigmenti - deo stalne postavke

Zbirka od darova

Zbirka sadrži i kolekcije koje su pokloni muzeja, instituta ili pojedinaca iz čitavog sveta. To je slučaj i sa kolekcijom koja, između ostalog, sadrži i trideset uzoraka meteorita. Ona je poklon markiza De Moroa, koji je u svoje vreme imao jednu od najvećih svetskih kolekcija minerala i meteorita, a darivao ih je raznim muzejima. Danas se do novih primeraka često dolazi zahvaljujući studentima, koji na zanimljivim lokacijama u svom rodnom kraju otkrivaju lepe primerke minerala (najnoviji je pegmatit iz okoline Vranja koji sadrži krupne kristale turmalina, granata i berila).
„Često dobijamo i uzorke koji potiču iz rudnika Trepča - Stari trg, i to od naslednika naših geologa i rudarskih inženjera, koji su godinama sakupljali posebno lepe primerke minerala i čuvali ih u komodama i na tavanima. Zaista nam je drago što se obraćaju baš nama, jer će ti primerci ovde biti sačuvani, istaknuti i dostupni javnosti. Međutim, ne možemo da prihvatimo baš sve. Moramo da odaberemo, prvo po lokalitetu gde su pronađeni. Ako prethodno nemamo uzorke sa tog mesta, onda su nam novi, svakako značajni. Zatim gledamo i kvalitet - potrebno je da uzorak bude malo reprezentativniji ili lepši. Važno nam je i da su različite fizičke osobine određenog minerala lepo vidljive, tj. boja ili forma kristala. To su uslovi da bi ovakav primerak ostao u Zbirci i postao deo njenog inventara. Naravno, čuvamo i zbirke koje su nam darovali naši profesori. Iako smo uvek spremni na razmenu sa muzejima u svetu i dobijamo poklone, kao nedavno od kolega iz Sofije, iz Muzeja čovek i Zemlja, najvažnije nam je da objedinimo i sačuvamo ono što su naši ljudi pronašli i sakupljali u Srbiji“, objašnjava dr Alena Zdravković.

MINERALI

Vitrina sa kalcitom, kvarcom i galenitom

Mada nije svejedno da li će laik odlomiti komad stene ili ga ostaviti tamo gde mu je mesto i o tome obavestiti stručnjake, prihvata se stav da je to lični izbor samog nalazača. U svakom slučaju, tokom decenija se u Zbirci minerala i stena Rudarsko-geološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, nakupilo 4.500-5.000 primeraka minerala. Tu su i stene, čiji je tačan broj trenutno nepoznat, jer se zbirke stena još popisuju. Ali, iako Zbirka sadrži toliki broj uzoraka, u njoj se ne nalaze svi minerali koji postoje u prirodi. Naime, u prirodi postoji oko pet hiljada minerala, a svakim danom se otkrivaju novi, pa se taj broj na godišnjem nivou povećava za više desetina novih mineralnih vrsta.

MINERALI

Izloženi minerali potiču iz Rumunije, Španije, Brazila, Austrije, Češke, Mađarske, Australije...

„Za našu zbirku je značajno da imamo isti mineral koji potiče sa različitih lokaliteta iz celog sveta. Jeste da želimo da imamo što više različitih mineralnih vrsta, ali pre svega nam je cilj da imamo minerale koji postoje i kod nas i na drugim mestima u svetu, kako bismo mogli da ih poredimo prema termodinamičkim uslovima na mestu nastanka i sličnom. Uzorci su, pre svega, namenjeni studentima - da ih posmatraju i koriste na vežbama. Zbirka je namenjena i istraživačima - kada žele da ispitaju određeni mineral koji se ređe pronalazi u prirodi, ili čiji lokalitet uzorkovanja više nije dostupan. U Zbirci postoje upravo takvi primerci minerala, čija su mesta pronalaska uništena čovekovim delovanjem (izgradnjom puteva ili objekata, eksploatacijom rude), ili su postala nedostupna zbog različitih prirodnih faktora. Zbog naučnih istraživanja koja uključuju eksponate iz Zbirke, dolazimo u situaciju kada je potrebno odlučiti o tome da li će i u kojoj meri uzorak biti podvrgnut sečenju i drugim vidovima pripreme za ispitivanja. Tada Savet Zbirke minerala, koji čine profesori Rudarsko-geološkog fakulteta, odlučuje o mogućoj korisnosti sečenja određenog uzorka“, ukazuje dr Alena Zdravković.

Spontani nastanak

Knez Miloš Obrenović je bio zainteresovan za industrijalizaciju zemlje i obnovu rudarstva, koje je u Srbiji pre turskog porobljavanja bilo razvijeno. Zbog toga je 1834. pozvao rudarskog inženjera barona Sigmunda Augusta Volfganga fon Herdera iz nemačke države Saksonije, tada svetske rudarske velesile. Baron je knezu poklonio zbirku minerala iz celog sveta, koji su bili popisani, svaki sa svojom etiketom i lepo upakovani.

MINERALI

Milošin je prvi put pronađen u Srbiji kod planine Željin, a dobio je ime u čast kneza Miloša

„Bila je to jedna potpuno sistematski sređena zbirka minerala i stena od pet stotina primeraka, poreklom iz mineralnog skladišta u Frajburgu, kako piše na etiketi. Pošto je to bio poklon jednom državniku, smatramo je poluprivatnom kolekcijom, koja se na početku nalazila u Konaku u Kragujevcu, kao sedištu kneževe vlasti. Nakon završetka prve vladavine kneza Miloša Obrenovića, zbirka je ostala u vlasništvu Ministarstva finansija,  koje ju je, po prelasku u Beograd, ponelo sa sobom. Posle napuštanja zgrade Konaka kneginje Ljubice, to ministarstvo je zbirku iz praktičnih razloga ostavilo kraljevskom Liceju u Beogradu. Danas imamo 254 uzorka, jer je zbirka pretrpela nekoliko selidbi, promenu vlasništva i dva svetska rata“, kaže dr Alena Zdravković.
Herder je deset nedelja putovao Srbijom i prikupljao uzorke. Neke primerke je ostavio u Srbiji a druge je poneo u Nemačku. Ovo naročito važi za one čiji sastav nije mogao da utvrdi, kao što je mineral koji je u kneževu čast nazvao milošin, ali koji posle izvršenih analiza ipak nije bio priznat kao posebna vrsta. Herderova poseta je podstakla  interesovanje običnih ljudi za sakupljanje uzoraka različitog kamenja i minerala po Srbiji, pa su ih slali Liceju, gde je Josif Pančić predavao predmet mineralogija sa geognozijom. Pančić je svoje studente vodio na istraživačke ekskurzije, koje su zbirku Velike škole,  nastale iz Liceja, obogatile kolekcijama fosila, stena, minerala i meteorita sa područja Srbije. Jedan od njegovih učenika je bio i prvi školovani srpski geolog, Jovan Žujović.
„On je osnivač srpske geološke škole, izradio je prvu geološku kartu Srbije i dodatno obogatio tadašnju jedinstvenu zbirku geoloških artefakata. Iz Pariza je doneo i prvi polarizacioni mikroskop, koji je neophodan za proučavanje minerala i stena. Time je nakon 1880. godine, razvoj geološke nauke u našoj zemlji, dostigao evropski nivo. Zbirka se obogaćivala i donacijama. Saradnja naših profesora sa stranim obrazovno-naučnim institucijama doprinela je da se Zbirka obogati uzorcima iz sveta. Recimo, tako je do nas stigla kolekcija koju nazivamo “ruskom”, koju čini 1.500 primeraka minerala iz čitavog sveta, a dobijena je od Rudarskog instituta carica Katarina Druga iz Sankt Peterburga, i uglavnom je sačuvana. Krajem 19. i početkom 20. veka je ta jedinstvena mineraloško-petrološka kolekcija podeljena na dva dela, zbog osnivanja Muzeja srpske zemlje (današnjeg Prirodnjačkog muzeja), ali je ruska kolekcija u celosti ostala ovde“, kaže dr Alena Zdravković, kustos Zbirke minerala i stena Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu.

Mineraloška zbirka Rudarsko-geološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu zbog složene izvozne procedure nikada nije gostovala van Srbije. Umesto toga je razvijena saradnja sa domaćim muzejima koji priređuju različite tematske izložbe (najčešće sa Muzejom nauke i tehnike), ili se izlaže na tradicionalnim manifestacijama, kao što su „Dani evropske baštine“ ili „Maj - mesec matematike.“ U Galeriji nauke i tehnike SANU je 2014. bila priređena izložba pod nazivom „Geološko blago srpske zemlje“, kada su objedinjeno prikazani eksponati koji se nalaze u ovoj zbirci, odnosno Zbirci fosila Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu.
„U zemljama u okruženju se mnogo više pažnje pridaje geološkim zbirkama i mnogo više se ulaže u njih. Oni imaju odgovarajuće prostore u kojima su ti primerci izloženi i gde se čuvaju na odgovarajući način. To su pravi muzeji i nama fali jedan takav muzej. Prvo, da je svima dostupan, da je blizu, da ljudi mogu da dođu bilo kada, da ne moraju da ulaze u zgradu Hemijskog fakulteta, da ne moraju da se mešaju sa studentima i da idu na četvrti sprat da bi posetili ovu zbirku. Potreban je prostor koji bi bio dostupan i starima i mladima, i ljudima sa invaliditetom, a da opet sve bude izloženo na pravi način“, zaključuje dr Alena Zdravković.

Kada su minerali opasni

Minerali koji se nalaze u Zbirci su stabilni u hemijskom smislu, jer je njihova kristalizacija završena. Međutim, na njihovu otpornost, u manjoj ili većoj meri, utiču različiti atmosferski uslovi. Neki su osetljivi na ultraljubičasto zračenje, zbog koga im se menja boja, pa ih je bolje čuvati u fiokama umesto na svetlosti. Vlaga u vazduhu utiče na to da neki minerali tokom godina izlaganja ili čuvanja počnu da se polako raspadaju sami od sebe. To je nešto na šta se ne može uticati i problem je svih geoloških muzeja.
„Kada govorimo o mogućim opasnostima koji nam prete od minerala, na primer, element olovo nije opasan; ali, kada se pojavi u vidu minerala koji imaju oblik izuzetno tankih iglica, eto opasnosti. Vlakna se mogu udahnuti, zabosti u meka tkiva respiratornog sistema i izazvati različita oboljenja.
Nije hemijski sastav ono što je toksično kod minerala nego je to sam način njihovog pojavljivanja. Ovo je slučaj i sa vlaknima azbesta, koja imaju mali prečnik i veoma su lagana, lebde i mogu da se udahnu. To je ono što je opasno. Ali, postoje i minerali koji su opasni sami po sebi, a dugo su korišćeni kao pigmenti u bojama. To su minerali žive (cinabariti) koji daju lepu crvenu boju - ali i oslobađaju toksična isparenja, ili arsenovi minerali, koji su skratili živote mnogih umetnika“, objašnjava dr Alena Zdravković.

MINERALI

Najstarija sistematizovana prirodnjačka kolekcija u Srbiji - Zbirka barona Herdera iz 1835.godine

 

 

 

Dubravka Marić

 



 

 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA