MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 100 | 100 BROJEVA „PLANETE”
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 100
Planeta Br 100
Godina XVIII
April-Maj-Jun 2021.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

ASTROFIZIKA

 

I.J.

Hemija zvezda

Neutrini I Sunčeva nuklearna fuzija

 


Hvatanjem neutrina koje emituje jezgro Sunca, fizičari su popunili poslednji detalj slagalice u vezi s tim kako nuklearna fuzija služi kao pogon zvezdama

ASTROFIZIKA

Detekcija potvrđuje teoretska predviđanja stara nekoliko decenija da je određeni deo Sunčeve energije dobijen lancem reakcija koje uključuju ugljenik i jezgra azota. Ovaj proces spaja četiri protona kako bi se formiralo helijumsko jezgro, koje oslobađa dva neutrina, najlakše poznate čestice materije koje su poznate, kao i druge subatomske čestice i veoma velike količine energije. Ova ugljeno-azotna reakcija nije jedina u lancu fuzionih reakcija Sunca: proizvodi više od jednog procenta Sunčeve energije. Međutim, smatra se da je to dominantan energetski izvor kod većih zvezda. Ti rezultati obeležavaju prvu direktnu detekciju neutrina iz ovog procesa. Mark Pinsonol, astrofizičar (Ohajo državni univerzitet u Kolumbusu, SAD), slikovito je objasnio mogućnost potvrde jedne od fundamentalnih predviđanja teorije o strukturi zvezda kao „intelektualnu lepotu”.
Ova otkrića objavili su iz Boreksino podzemnih eksperimenata u centralnoj Italiji, 23.juna ove godine na virtualnoj „Neutrino konferenciji 2020”. Oni su prvi direktno detektovali neutrine iz tri posebne odvojene reakcije, nazvane „lanac proton-proton”, koja je u osnovi većeg dela Sunčeve fuzije. Potparol Boreksina, Đoakino Ranući, fizičar (Univerzitet u Milanu) koji je predstavio rezultate, izjavio je da je ovakvim ishodom Boreksino otkrio dva procesa bitna za Sunce. Istraživanje je konačna prekretnica za Boreksino, u pitanju je eksperiment kojim se još uvek skupljaju podaci ali koji će se možda obustaviti za najmanje godinu dana.
Eksperiment „Boreksino solar-neutrino” odvijao se na prostoru od preko 1 km2, u Nacionalnoj laboratoriji „Gran-Saso”, pored L’Akvile, u Italiji, gde je u funkciji od 2007. Detektor se sastoji od džinovskog najlonskog balona napunjenog sa 278 t tečnog ugljovodonika, koji je zaronjen u vodu. Ogromna većina neutrina od Sunca juri ka Zemlji i Boreksinu ravnom putanjom, ali manji broj odbija elektrone u ugljovodonicima, proizvodeći munje koje hvataju fotonski senzori koji se nalaze po ivicama vodenog rezervoara. Neutrini iz Sunčevog ugljeno-azotnog lanca reakcije su relativno retki jer na ovu reakciju otpada mali deo solarne fuzije. Štaviše, lako je pomešati CN neutrine sa onima koje je proizveo radioaktivni otpad bizmut-210, izotop koji curi iz najlon balona u mešavinu ugljovodonika.

Uz neobično mirnu tečnost

Iako kontaminacija postoji u ekstremno niskoj koncentraciji, najviše nekoliko desetina bizmutovog jezgra otpada po danu u Boreksinu - odvajanje solarnog signala od signala bizmuta zahtevalo je velike napore koji su započeti 2014. Nije se moglo sprečiti curenje bizmuta-210 iz balona pa je cilj bio da se uspori stopa po kojoj je element curkao u sredini fluida, u isto vreme zanemarujući signale sa spoljašnjeg oboda. Da bi se to postiglo, tim je morao da kontroliše svaki disbalans širom rezervoara, koji bi doveo do prenošenja - jer bi se sadržaj brže pomešao. Tečnost mora da bude neobično mirna i da se kreće najviše nekoliko desetina santimetara mesečno. Da bi se ugljovodonici čuvali na uvek jednakoj temperaturi, oni su umotali ceo rezervoar u izolacioni prekrivač i instalirali razmenjivač toplote kako bi automatski balansirali temperaturu. Potom su čekali.
Tek 2019. godine signal bizmuta bio je dovoljno tih da bi signal neutrina došao do izražaja. Do početka 2020, istraživači su skupili dovoljno čestica da bi do kraja utvrdili postojanje neutrina u lancu cijanidne nuklearne fuzije. Aldo Sereneli, astrofizičar (Institut za svemirske nauke u Barseloni), izjavio je da je u pitanju direktni dokaz da azot koji sagoreva putem cijanidne reakcije ima funkciju u procesima koji se odvijaju u zvezdama. Kao i potvrđivanje teoretskih predviđanja u vezi s Sunčevim pogonom, detekcija CN neutrina mogla bi da baci više svetla na strukturu njegovog jezgra, posebno na koncentraciju elemenata koje bi astrofizičari nazvali metalima (sve što je teže od azota i helijuma).

ASTROFIZIKA

Metaličnost jezgra i površine

Količina neutrina uočenih u Boreksinu izgleda konzistentno sa standardnim modelima po kojima je „metaličnost” Sunčevog jezgra slična kao i metaličnost na površini. Ali Sereneli dodaje da su sadašnja izučavanja počela da dovode u pitanje tu pretpostavku. To praktično znači da je „metaličnost” niža.
I upravo zbog toga što ovi elementi određuju koliko se brzo toplota rasipa od Sunčevog jezgra, jezgro je hladnije nego što se prvobitno smatralo. Proizvodnja neutrina je ekstremno osetljiva na temperature i, kada se sve uzme u obzir, različite količine neutrina primećene Boreksinom su izgleda konzistentne sa starijim vrednostima „metaličnosti”, a ne s novijim, kaže Sereneli. Kao moguće objašnjenje, on i drugi astrofizičari pretpostavljaju da jezgro ima veću „metaličnost” od spoljašnjih slojeva. Njegov sastav mogao bi da otkrije više o prethodnim fazama u životu Sunca, pre nego što su, formiranjem planeta, nestali neki metali koji su se gomilali na tada još uvek mladoj zvezdi.

 

I.J.

 

 

 


 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA