MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
»  BROJ: 20
Godina IV,
Septembar - Oktobar 2006.

»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.


 

» Glavni naslovi

TEMA BROJA

Pripremio:G.T

OSMATRANJE SUNCA
Pogled u unutrašnjost zvezde

Bilo je planirano da SOHO “izveštava” sa Sunca dve godine, ali je opservatorija slala tako dobre i dragocene informacije da je odlučeno da nastavi svoje operacije barem do 2007. godine, čime bi se njen radni vek podudario sa punim jedanaestogodišnjim ciklusom magnetnih oluja na Suncu. U ovom međunarodnom projektu ESA i NASA učestvuje više od 3.200 naučnika iz celog sveta.

Četiri meseca pošto je lansirana raketom NASA, opservatorija se našla na najpovoljnijoj tački za rad - jedan i po milion kilometara daleko od sunčane strane naše planete - iz koje osmatra Sunce 24 sata dnevno, i istraživačima šalje beskrajne serije slika koje svedoče o njegovoj uzavreloj atmosferi. Zahvaljujući izuzetnoj opremi, SOHO sva događanja na Suncu prati sistematičnije nego ikad, a stručnjaci kažu da može da zaviri u samo Sunčevo srce.

Helioseizmologija

Na vidljivoj strani Sunca, otprilike na svakih pet minuta, pojavljuju se talasi nalik na džinovske okeanske. Posebna aparatura solarne opservatorije, koju su pripremili stručnjaci iz SAD, Francuske i Švajcarske, uspela je da identifikuje te talase i time praktično sunčevu unutrašnjost “otvori” za dalja istraživanja. Pomenute površinske oscilacije, izazvane prolaskom zvučnih talasa kroz Sunce, mogu se tumačiti slično kao talasi pri zemljotresima, koji takođe mnogo govore o tajnama dubina naše planete. Ali, kad je reč o Suncu, naučnici nauku koja se time bavi nazivaju “helioseizmologijom”. Slično sonogramu ili ultrazvučnom skeneru, helioseizmologija za ispitivanje unutrašnjosti Sunca takođe koristi zvuk.

Najveći broj podataka sa SOHO - a o toj zvezdi , koji su u prethodnih deset godina privukli naročitu pažnju, odnose se upravo na dešavanja u njenoj unutrašnjosti, a njih je uglavnom pribavljao Michelson Doppler Imager ( MDI ), delo naučnika Stanford univerziteta. MDI, naime, beleži velike tokove podpovršinskih struja gasa, koje podsećaju na duboke okeanske struje na Zemlji , i otkriva kako se gas koji pritiče iz duboke unutrašnjosti, pošto prođe kroz magnetne vrtloge, pretvara u relativno hladne površinske “jame” koje se sa Zemlje vide kao tamne sunčeve pege.

Transparentno Sunce

Kad su naučnici objedinili podatke pribavljene posredstvom SOHO - a i GONG - a, američke mreže istraživačkih stanica na Zemlji, kao rezultat su dobili uvid u “srčane otkucaje” Sunca - struje gasa koje se kreću sporije ili brže, slično kretanju krvi kroz ljudske arterije. Merenjem tih tokova više od 200.000 km pod sunčevom površinom, naučnici su došli do iznenađujućeg otkrića – očekivana pulsiranja “Sunčevog krvotoka” nisu se događala u skladu sa magnetskim ciklusima, odnosno na svakih 11 godina, već čak na svakih 16 meseci.

Šema položaja opservatorije u odnosu na Sunce

Još je neverovatnije to što SOHO može da “vidi” kroz Sunce i otkrije Sunčeve pege na njegovoj suprotnoj strani. Osim što mogu da potisnu Sunčevu površinu, njihova jaka magnetska polja takođe ubrzavaju zvučne talase. Zahvaljujući tome, naučnici mogu zvučne talase koji dolaze sa mesta na kojima ima Sunčevih pega da otkriju ranije nego one koji pritiču sa mesta bez pega, te je Sunce i na taj način učinjeno “transparentnim”.

Pri tom su naročito zanimljivi opservatorijski podaci o takozvanim koronalnim izbacivanjima mase (KIM), što su zapravo ogromne erupcije Sunčeve površine koje izazivaju upravo Sunčeve pege. KIM se događaju gotovo svakodnevno, a njihova posledica su milioni tona plazme koja se kreće brzinom od više stotina kilometara u sekundi, ponekad i u smeru Zemlje, a sve to izgleda kao džinovsko Sunčevo “pućkanje” u svemir. Većina KIM ili promaše Zemlju, ili su previše male da bi mogle da predstavljaju opasnost. Ipak, dok Sunce rotira oko svoje ose, pege trepere i, s tim udružene magnetne eksplozije, mogu da predstavljaju pretnju neposrednom Zemljinom kosmičkom okruženju. Otkrivanjem Sunčevih pega dok su još skrivene od pogleda, helioseizmolozi sa Stanford univerziteta mogu i nekoliko dana ranije da upozore na predstojeće opasnosti koje bi mogle da ugroze astronaute, satelite ili komunikacione sisteme na Zemlji. SOHO se, naime, pokazao kao izvanredan “detektor” velikih i pretećih koronalnih izbacivanja mase.

Francusko - švedski teleskop SWAN je još jedan od dragocenih instrumenata na opservatoriji koji otkriva oluje na skrivenoj strani Sunca, praćenjem ultraljubičastih zraka koje one emituju, dok kao svetionik njima osvetljavaju vodonik u kosmičkom prostoru iza Sunca.

Među otkrića koja su došla sa sunčeve opservatorije spadaju i udari kroz sunčevu atmosferu koji bi se mogli opisati kao mreškanje vode u jezeru, ali i tornada veličine Afrike, u blizini Sunčevih polova. Na hiljade malih eksplozija koje se svakodnevno događaju, kao posledica stalnih preraspoređivanja magnetnih polja, nude objašnjenje kako sunčeva atmosfera dostiže temperaturu koja se meri milionima stepeni.

G. T.

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u  
»  Prijatelji Planete

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003 -2012. PLANETA