MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
»  BROJ: 16
Januar - Februar 2006
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.


 

» Glavni naslovi
ASTRONOMIJA

U susret projektu “Darvin”
ŽIVE ATMOSFERE

Potrebno je testirati atmosfere na udealjenim planetama kako bi se otkrilo da li na njima ima života

Astronomi su po prvi put u prilici da osmotre atmosferu jedne planete izvan Sunčevog sistema. Otkrili su atome natrijuma u atmosferi planete koja kruži oko zvezde nalik Suncu, udaljene od nas 150 svetlosnih godina.

Jedan od znakova koji ukazuju da na određenoj planeti ima života je prisustvo kiseonika, ugljen-dioksida ili vode. Do danas, astronomi su otkrili 76 planeta koje kruže oko drugih zvezda, ali su suviše udaljene za posmatranje teleskopom. Nisu analizirane njihove atmosfere.

 

Novo otkriće je prvi korak u pravcu ispitivanja sastava i fizičkih svojstava omotača neke druge planete.

Tim Braun, iz Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja u Koloradu, posmatrao je jednu planetu koja prolazi između nas i njene zvezde, HD 209458. Ta ogromna planeta prolazi pored svoje zvezde na udaljenosti od samo 7,5 miliona kilometara. Obzirom da obilazi zvezdu svaka 3,5 dana i tada blokira oko 1,6% njenog ukupnog svetla, prečnik te planete mora biti za oko 30% veći od Jupiterovog.

Različiti gasovi apsorbuju svetlo na različitim talasnim dužinama. Zahvaljujući ovoj činjenici, posmatranjem planete dok obilazi zvezdu i praćenjem konkretnih talasnih dužina, mogu se dobiti informacije o gasovima prisutnim u atmosferi te planete.

Astronomi su merili svetlo koje natrijum apsorbuje (žuto-zeleno svetlo) i zaključili da ova planeta apsorbuje nešto manje svetla na ovoj talasnoj dužini, što dokazuje prisustvo natrijuma i svojevrsne atmosfere. Ova planeta je veoma blizu svog sunca i suviše je vrela da bi iznedrila život kakav mi poznajemo. No, ista ova metoda može se koristiti i da se ispitaju druge planete, pod uslovom da ih njihova putanja vodi direktno između nas i njihovog sunca. Za direktno detektovanje svetla sa drugih planeta, bez obzira na njihovu putanju, moraćemo da sačekamo 2014.godinu, kada će ESA kompletirati projekat „Darvin“, koji će koristiti 6 teleskopa u primeni ovog metoda.

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u  
»  Prijatelji Planete

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003 -2012. PLANETA