Ispod zaleđene površine Antarktika pruža se Gamburtsev planinski venac, formiran pre oko 500 miliona godina, u vreme nastanka superkontinenta Gondvane koji je obuhvatao današnje Afriku, Južnu Ameriku, Australiju, Indiju i Antarktik. Nalazi se u središnjem delu istočnog Antarktika i, po obliku i veličini, podseća na evropske Alpe. Otkriven je 1958. godine od strane istraživača koji su koristili zvučne talase za proučavanje površine Zemlje.
Jedno novo naučno istraživanje upućuje na sledeće… Veliki nadzemni planinski venci, kao što su Himalaji i Andi, nastali su sudaranjem dve tektonske ploče u Zemljinoj kori. Na Antarktiku nema takvih ploča, i veliko je pitanje šta se dešavalo pre nastanka tog planinskog lanca? Istraživanje, objavljeno u časopisu "Zemlja i planetarna naučna pisma" ("Earth and Planetary Science Letters"), upućuje na mišljenje da je lanac nekada bio pokriven debelim slojem leda i da zato danas predstavlja jedan od najbolje očuvanih drevnih planinskih sistema na Zemlji.
Ove planine geološki dele kontinent i odvajaju stabilni istočni veliki deo Zemljine kore koji je star i do milijardu godina - jezgro kontinenta - od tektonski aktivne zapadne riftne zone, mesta gde Zemljina kora puca i gde se formiraju nove tektonske ploče. Planine su prošle kroz više ciklusa erozije i izdizanja, posebno tokom glacijalnih perioda, pre oko 300 miliona godina. Pomenute planine danas utiču na kretanje glečera. A fosilizovana stabla pronađena ispod leda upućuju na pretpostavku da je Antarktik nekada imao mnogo topliju klimu nego danas.
Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja "Novinarnica"